Stotine prosvjedovalo protiv spalionice Rebro

Prosvjed je organizirala građanska inicijativa "Stop spalionici Rebro" uz podršku Zelene akcije. Građani su krenuli od parka Maksimira putem Bukovačke, Kišpatićeve i Gorjanovićeve ulice do jugoistočnog dijela parka Ivana Šretera koji se nalazi ispred ulaza u KBC Zagreb.

- Građane pozivamo da se informiraju o ovome projektu i potpišu peticiju kako bi ga mogli zaustaviti. Trenutno imamo prikupljeno preko 10 tisuća potpisa. Inzistiramo da demokratski postupak u cijelosti bude transparentan, što do sada nije bio, rekla je predstavnica inicijative Maris Špero, prenosi HRT.

Stotine prosvjednika se okupilo izražavajući nezadovoljstvo brojnim transparentima i uzvicima kao što su "Stop spalionici, stop lažima, stop zagađivanju zraka", "Studija lakrdija", "Maksimir ne damo" i "Gdje ima dima, nema zdravlja".

Sutra završava javna rasprava o spalionici, a inicijativa očekuju da Ministarstvo gospodarstva pregleda sve prigovore kojih je stiglo preko 800 na adresu ministarstva.

Špero je istaknula i manjkavosti projekta napominjući da je Ministarstvo gospodarstva do sada netransparentno po ovome pitanju. Kada je projekt izašao na raspravu 30. prosinca nije bila dostupna cijela dokumentacija već skraćena verzija, dodala je.

- Tek 19. siječnja smo uspjeli dobiti u cijelosti studiju, te tražili produljenje javne rasprave. Koja se produljila na dvadeset dana tijekom čega se manipuliralo dokumentacijom rekla je Špero pojašnjavajući da je o problemu obaviještena Europska unija.

U blizini samog ulaza na Rebro prosvjednicima su se obratili i drugi aktivisti, a građani su uzvicima "Plenki i Vili gdje ste se krili?" izrazili nezadovoljstvo aktualnom vladom po pitanju projekta.

- Ovo nije ni prvi ni zadnji ovakav projekt i zadnjih desetljeća imamo konstantu borbu za zdravlje građana, rekao je okupljenima Ivan Kos, predstavnik udruge Eko Zagreb.

Organizatori kažu da se na prosvjedu okupilo više od 300 ljudi među kojima su i djeca, umirovljenici, a većinom su to stanovnici maksimirskog područja. Jedna jedina poruka koja se čuje je da spalionica ne treba stanovnicima Maksimira, oni kažu stop spalionici.

Sve je počelo krajem prosinca kada se i pojavila studija utjecaja na okoliš spalionice. Međutim, čeka se druga studija, a reakcije nema ni od Grada Zagreba ni od Ministarstva.

- Za sada nema reakcije, mi čekamo studiju izvodljivosti koja bi nam pokazala na koji je način KBC Zagreb došao do ovog zaključka. Naši stručnjaci tvrde da postoje puno bolja i efikasnija rješenja koja nisu na štetu ljudi ni samog okoliša, za HRT rekla je Maris Špero, građanska inicijativa Stop spalionici Rebro.

Spalionica bi se trebala nalaziti u neposrednoj blizini vrtića i škole.

- Šaljemo poruke da se ovaj projekt zaustavi u ovoj fazi. Mi ne znamo kako je došlo do tog projekta, oni nam nisu transparentno pokazali, rekla je Špero.

Organizatori ističu da je ono što se događalo do sada ukazivalo na netransparentnost postupka od samoga početka, počevši od javne rasprave, dostupne dokumentacije, sjednice do svega ostalog.

- Bili smo i na Skupštini na Odboru za zaštitu okoliša nadamo se da će oni formirati mišljenje i da će Grad uskoro formirati mišljenje, da će poslušati svoje građane, da će pogledati što se ovdje danas događa i što im poručujemo, dodala je Špero.

Do 20. veljače traje javna rasprava. Špero ističe da je poslano preko 600 prigovora i komentara na odgovor za samu studiju o utjecaju na okoliš.

Ključni argument protiv izgradnje spalionice je nedostatak procjene rizika, studije izvodljivosti koja bi dokazala koliko je spalionica efikasno rješenje i sama opasnost da spalionica nastaje u naseljenom području, obratila se Špero prosvjednicima.

- Sumanuto je time više što nije samo u pitanju škola, vrtić, u pitanju je jedno veliko naselje. U pitanju je sam položaj na vrhu brda gdje će u slučaju sjeverca koji ovdje jako puše, te čestice će plutati po cijelom gradu i raznosit će se, rekla je Marija Veronkica Cvjetković, učiteljica.

- Da prestane šutnja, da imenom i prezimenom ljudi koji su to zamislili istupe i obrazlože kako su uopće došli na tu ideju. Nisam ljuta, tužna sam. Moja obitelj ovdje živi preko 100 godina, ispod bolnice Rebro, to je strašno, dužna sam im to, istaknula je Milica Bračun, profesorica povijesti.