GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Sumrak građanskih sloboda u doba korone

Sumrak građanskih sloboda u doba korone
SUMORNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.05.2021 / 21:03
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Po četvrti put su mreža humanitarnih organizacija njemačkih protestantskih crkava "Kruh za svijet" i međunarodna humanitarna organizacija "Civicus" objavile „Atlas civilnog društva", opširan izvještaj o stanju civilnog društva u svijetu.

"2019. je bila godina protesta", rekla je Dagmar Pruin, predsjednica organizacije "Kruha za svijet". Širom svijeta je veliki broj ljudi izašao na ulice.

"Ta se mobilizacija nastavila i 2020. godine, primjerice u SAD-u ili Bjelorusiji."

Uz to, bilo je protesta protiv mjera vezanih uz borbu protiv pandemije, na primjer ljudi koji su, zbog loše ekonomske situacije u zemlji, zahtijevali veću pomoć i manje korupcije. "Ali kao odgovor na to, vlade mnogih zemalja nisu se borile protiv uzroka protesta, već protiv samog protesta."

Zato je slika za 2020. sumorna: 88 posto svjetske populacije živi u društvima koja izvještaj označava kao ograničena, potlačena ili zatvorena. Uz ove tri kategorije (ne)slobode, u "Atlasu civilnog društva" se navode još dvije: djelomice ograničena i otvorena društva. Prema izvještaju, samo se 42 od svih 196 zemalja svijeta smatra otvorenima, a u tu kategoriju nisu uključene ni sve države EU. To znači da samo 263 milijuna ljudi širom svijeta živi u društvima bez represije i uživa društvene slobode.

Pandemija je istodobno djelovala i kao poticaj protestima i kao povećalo koje je otkrilo probleme.

"Pandemija je na svjetlo dana iznijela nedostatke nekih društava i režima koji su ionako bili prisutni", kaže Silke Pfeiffer, voditeljica odjela za ljudska prava i mir u "Kruhu za svijet".

"U mnogim zemljama se onda javila tendencija da se prekomjernim autoritetom suprotstavi tim slabostima i tako zastraši građane."

Zemlje zapadnog Balkana su uglavnom svrstane u kategoriju društava gdje je mogućnost nesmetanog djelovanja civilnog društva „djelomično ograničena". U tu kategoriju spadaju društva u kojima „većina pojedinaca i organizacija civilnog društva mogu ostvarivati svoja prava na udruživanje, okupljanje i izražavanje mišljenja. Ipak, i tu se bilježe kršenja ovih prava.

Tako na primjer ljudi mogu osnivati organizacije za zaštitu svojih interesa i prava, ali postoje slučajevi u kojima se one koje se smatra kritičnim prema vladi zakonski proganja ili ih se na neki drugi način ometa u radu. Mediji imaju slobodu širenja širokog spektra informacija, ali se potpuno slobodan razvoj sprječava strogom regulacijom ili vršenjem političkog pritiska na medije. U tu kategoriju iz regije spadaju Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija, zajedno s nekim zemljama Europske unije, poput Francuske, Italije ili Španjolske.

Prema navodima iz izvještaja Srbija tu čini izuzetak. Ona je uvrštena u kategoriju „ograničenih" društava. U njima „vlasti ograničavaju slobodan razvoj temeljnih prava kombinacijom zakonskih i praktičnih ograničenja. Organizacije civilnog društva postoje, ali vladine službe ih pokušavaju ometati u radu, uključujući stalno nadziranje, birokratsko šikaniranje i ponižavanje u javnosti."

I tu postoje nevladini mediji i uredničku sloboda, ali novinare se često fizički napada ili su suočeni s brojnim tužbama za klevetu. To vodi do snažne autocenzure, tvrdi se. U toj su kategoriji uz Srbiju i zemlje poput Mađarske, Brazila, Kazahstana, Zambije ili Sjedinjenih Američkih Država.

Kada je riječ o zemljama članicama Europske unije, tu se situacija većim dijelom ocjenjuje kao pozitivna, ali postoje i neki izuzeci.

Njemačka se smatra otvorenom jer tu organizacije civilnog društva mogu slobodno djelovati, dozvoljene su demonstracije i informacije su lako dostupne. U izvještaju se ograničavanja slobode, koja postoje i u Njemačkoj zbog pandemije, smatraju razmjernima, ali se kritizira činjenica da je na početku pandemije bila predviđena opća zabrana demonstriranja, koju je Ustavni sud međutim ukinuo.

Kao negativan se primjer navodi Slovenija. U toj se zemlji situacija u odnosu na prethodni izvještaj znatno pogoršala. Slovenija doduše još uvijek vrijedi za zemlju u kojoj je rad civilnog društva „djelomično ograničen", ali se navodi da „desničarski populist (Janez Janša) putem Twittera kleveće kritičare i optužuje medije koji kritiziraju njegovu politiku borbe protiv pandemije."

Navodi se da je Janša, slično Orbanu, započeo strukturni napad na neovisne medije, te da je pokrenuo donošenje tri zakona koji bi, između ostaloga, trebali omogućiti vladi da znatno utječu na kadrovske odluke unutar javnog servisa i državne novinske agencije, te da odlučuju o njihovom budžetu.

Kao negativan primjer ograničavanja rada civilnog društva unutar EU se navodi i Poljska. Tu se prije svega kritizira ograničenje vladavina zakona i neovisnost sudstva, faktičko ukidanje prava na pobačaj i agenda protiv LGBTQI+ - pokreta. Trećina poljskih općina rezolucijama su se proglasile takozvanim "zonama bez LGBT-a".

Mađarska je uključena u grupu „ograničenih" zemalja, kako zbog pritiska na LGBTQ+ zajednicu, tako i zbog ograničavanja medijskih sloboda.

Anketa u kojoj je sudjelovalo oko 400 novinara iz cijelog svijeta je pokazala da su ljudi u 59 zemalja doživjeli policijsko nasilje povezano s koronavirusom. Tako je primjerice u Kolumbiji gotovo 50 nevladinih organizacija objavilo zajedničku izjavu u kojoj se žali na policijsko nasilje, koje je sve više militarizirano.

"Atlas civilnog društva" ne daje puno povoda za nadu u poboljšanje. "2020. godine situacija se izuzetno pogoršala", zaključuje predsjednica mreže "Kruh za svijet" Dagmar Pruin.

Tagovi: građanske slobode, koronavirus, Kruh za svijet, Civicus, neslobode, Janez Janša, Viktor Orban, Bjelorusija
PROČITAJ I OVO
Tomašević: Krajem idućeg tjedna sastanak s Vanđelićem
NAJAVE
Tomašević: Krajem idućeg tjedna sastanak s Vanđelićem
ZAGREB - Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u subotu je izjavio da se čuo s ravnateljem Fonda za obnovu Damirom Vanđelićem te da se nada kako će će se naći krajem idućeg tjedna i vidjeti iz njihove perspektive kako Grad može pomoći, posebice kad je riječ o ispunjavanju zahtjeva i uklanjanju objekata.
Milanović: Premalo zna i čuje za vaše ratne uspjehe, morate biti glasniji
PREDSJEDNIK
Milanović: Premalo zna i čuje za vaše ratne uspjehe, morate biti glasniji
SISAK - "U cijeloj Europskoj uniji ovo je jedino mjesto gdje se danas događaju ovakve ceremonije, jer nitko drugi nije prošao kroz stvari kroz koje je prolazila Hrvatska i ljudi koji su je branili", rekao je vrhovni zapovjednik i dodao kako se moramo uvijek boriti da objasnimo svoju stvar.
Johnson: Širenje korone ozbiljno zabrinjava
UPOZORENJE
Johnson: Širenje korone ozbiljno zabrinjava
LONDON - Rastući brojevi zaraženih i hospitaliziranih zbog covida-19 predmet su "ozbiljne, ozbiljne zabrinutosti", rekao je u subotu britanski premijer Boris Johnson, dodajući da je manje optimističan oko otvaranja zemlje nego što je bio u svibnju.
Puljak: Split neće biti grad slučaj zbog nasilne manjine, pogotovo ako je motivirano nacionalnom mržnjom
JASNA PORUKA
Puljak: Split neće biti grad slučaj zbog nasilne manjine, pogotovo ako je motivirano nacionalnom mržnjom
SPLIT - Puljak je u obraćanju građanima Splita poručio da ovakvim nasilnicima treba stati na kraj.
Posljednji ispraćaj SDP-a: Dio članova želi povratak Bernardića
SDP
Posljednji ispraćaj SDP-a: Dio članova želi povratak Bernardića
ZAGREB - Tijekom održavanja Glavnog odbora SDP-a održan je i prosvjed ispred središnjice stranke na Iblerovom trgu gdje su neki članovi stranke svoje nezadovoljstvo iskazali paljenjem lampaša i postavljanjem plakata.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE