Szijjártó priznao redovite kontakte s Lavrovom tijekom zatvorenih sastanaka EU

Potvrda, izrečena u ponedjeljak na predizbornom skupu u Keszthelyju, slijedi nakon eksplozivnog izvještavanja Washington Posta da je Szijjártó godinama Moskvi pružao brifinge u stvarnom vremenu o osjetljivim raspravama EU – efektivno dajući Rusiji mjesto za stolom u Bruxellesu.

Istraga Washington Posta i ključne optužbe

Prema istrazi Washington Posta objavljenoj 21. ožujka 2026., u kojoj se pozivaju više sadašnjih i bivših europskih sigurnosnih dužnosnika, Szijjártó je stekao naviku izlaziti tijekom pauza u ministarskim sastancima EU kako bi nazvao Lavrova. Navodno je prenosio „izvještaje uživo“ o tome što se raspravljalo među ministrima vanjskih poslova EU i iznosio moguće akcije koje bi Moskva mogla poduzeti kao odgovor. Jedan europski sigurnosni izvor rekao je novinama da je „svaki sastanak EU godinama u osnovi imao Moskvu za stolom“.

Praksa navodno datira godinama unazad i nastavila se čak i nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. Tijekom tog razdoblja, Szijjártó je posjetio Moskvu najmanje 16 puta, održavajući jedan od najbližih kanala na visokoj razini između države članice EU i Kremlja.

Szijjártóovo priznanje i obrana

Do ponedjeljka je mađarska vlada odbacivala izvješće Washington Posta kao „lažnu vijest“ osmišljenu da nanese štetu vladajućoj stranci Fidesz premijera Viktora Orbána uoči parlamentarnih izbora. U svom govoru na skupu i naknadnom videu objavljenom na društvenim mrežama, Szijjártó je promijenio smjer i otvoreno potvrdio kontakte:

„Da, o ovim pitanjima treba razgovarati s našim partnerima izvan Europske unije. Razgovaram ne samo s ruskim ministrom vanjskih poslova, već i s našim američkim, turskim, izraelskim, srpskim i drugim partnerima prije i nakon sastanaka Vijeća EU... Diplomacija se sastoji od razgovora s čelnicima drugih zemalja.“

Inzistirao je da se na ministarskoj razini ne raspravlja o povjerljivim tajnama te je tvrdio da i drugi ministri EU-a unose svoje telefone u sobu, odbacujući svaku pomisao na kršenje sigurnosnih protokola kao "besmislicu".

Optužbe za veleizdaju

Priznanje je izazvalo žestoke optužbe za veleizdaju iz cijelog političkog spektra - najistaknutije od Pétera Magyara, čelnika oporbene Tisza stranke i trenutnog favorita za svrgavanje Orbána.

Na predizbornom događaju, Magyar je izjavio:

"Činjenica da mađarski ministar vanjskih poslova... izvještava Rusima praktički iz minute u minutu sa svakog sastanka EU-a je čista izdaja. Ovaj čovjek nije izdao samo svoju zemlju, već i Europu."

Magyar, čija stranka ima snažne rezultate u anketama prije izbora, obećao je da će buduća vlada predvođena Tiszom pokrenuti hitnu kaznenu istragu o tom slučaju, napominjući da izdaja u Mađarskoj može nositi doživotnu kaznu zatvora. Szijjártóove postupke opisao je kao "zavjeru s Rusijom" i izravnu izdaju i mađarskih i europskih interesa.

Ukrajinski mediji i nekoliko istočnoeuropskih dužnosnika ponovili su ogorčenje, uokviravajući navodno curenje informacija kao duboko kršenje solidarnosti EU-a u vrijeme kada Rusija nastavlja svoj rat agresije protiv Ukrajine.

Reakcija EU-a i širi kontekst

Europska komisija opisala je izvješća kao „vrlo zabrinjavajuća“ i formalno je zatražila objašnjenja od Budimpešte u vezi s mogućim prijenosom povjerljivih informacija EU-a ruskim vlastima.

Skandal se uklapa u dobro dokumentirani obrazac: pod Viktorom Orbánom, Mađarska je više puta blokirala ili odgađala pakete sankcija EU-a protiv Rusije, stavila veto na vojnu pomoć Ukrajini i održavala tople diplomatske i ekonomske veze s Kremljom. Kritičari tvrde da Szijjártóovi redoviti brifinzi idu daleko izvan obične diplomacije i predstavljaju sustavno potkopavanje kolektivne sigurnosti i vanjske politike EU-a.

Dok se Mađarska približava parlamentarnim izborima 12. travnja, afera je postala središnje pitanje kampanje. Za oporbu je to dokaz da je proruski stav Orbánove vlade prešao u otvorenu nelojalnost europskom projektu. Za vladu se to prikazuje kao standardni diplomatski pragmatizam u obrani mađarskih nacionalnih interesa.

Za sada, otkrića su ostavila europske partnere Mađarske u nedoumici kako se nositi s Orbánom - i mogu li nastaviti poslovati kao i obično s Budimpeštom - ako osigura još jedan mandat na predstojećim izborima.