Taalas: Još možemo okrenuti negativne klimatske trendove

Bivši direktor Finskog meteorološkog instituta i profesor na nekoliko finskih sveučilišta dolazi 15. i 16. rujna u Hrvatsku u povodu dva jubileja Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske: 75 godina od osnivanja i 30 godina članstva u WMO. U Hrvatskoj će potpisati memorandum o razumijevanju i suradnji sa Savskom komisijom, u pratnji niza stručnih dužnosnika sudjelovati na središnjoj svečanosti DHMZ-a, te se sastati s ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom.

Razumijevanje klimatskih promjena šire nego ikada

Po mnogim ocjenama znanost nikada do sada nije imala toliku važnost u očuvanju zemlje, ali također postoje mišljenja da prijenos znanja u širu javnost nije dovoljno uspješan, pa smo upitali Petterija Taalasa u čemu je problem.

U pedesetim smo prvi put vidjeli da je ljudski utjecaj na klimu vrlo veliki i počeli govoriti o antropocenu. Na primjer, na glečerima na Antarktiku možemo ići unatrag osam stotina tisuća godina i vidjeti da nikada nismo imali visoku temperaturu kakvu zamjećujemo danas, i da nikada nismo imali takvu razinu ugljikova dioksida. Zato to zovemo antropocen i jasno je da je on uzrokovan sagorijevanjem fosilnih goriva, kaže Taalas.

Danas objavljujemo izvješća Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) s kojima se pojavljuju prvi napadi na znanost i pojava klimatskog skepticizma, ali danas su klimatske promjene jasno vidljive posvuda po svijetu, i najnovije Izvješće to jasno kaže. Globalno smo vidjeli nastanak toplinskih valova, kao i promjene pojavnosti oborina. Na primjer, na Sredozemlju dolazi do suša, u nekim drugim dijelovima svijeta su povećani problemi zbog poplava.

Profesor Taalas smatra da je opće razumijevanje toga problema danas šire nego ikad. Vlade razumiju da je to ozbiljan problem i velik broj tvrtki u privatnom sektoru pokušava naći rješenja na znanstvenim osnovama, umjesto da se bore protiv znanstvenih činjenica.

Naravno, nastavljamo komunikaciju i objašnjavamo što se događa, npr. prošlog ljeta u jugoistočnoj i središnjoj Europi s ekstremnim toplinskim valovima i sušom. Takvi događaji otvaraju oči široj javnosti. Sada imamo vrlo teške poplave u Pakistanu, i to otvara oči javnosti. Prije nekoliko godina poplave su pogodile Rusiju i to je probudilo rusku vladu i Putina da se uključi u rješavanje klimatskih promjena. Stoga, nadam se da će postati sve vidljivije da se klimatske promjene uistinu događaju i naravno, mi nastavljamo komunicirati te probleme i to je jedan od zadatka naše organizacije WMO, kazao je Taalas.

Postoji napredak

Glavni tajnik WMO će, također, obići vrh Goli u Istri gdje je postavljen novi radarski centar DHMZ-a, u okviru projekta modernizacije motriteljske mreže METMONIC. U okviru projekta su na Jadranu instalirana ukupno tri najsuvremenija radara čime je prvi put u povijesti cijela Hrvatska obuhvaćena radarskim mjerenjima. Dio projekta je i instalacija pet plutača u Jadranu, pa će Hrvatska, prvi put, imati i mjerenja s oceanografskih-plutača.

Motriteljski sustavi pomoći će Hrvatskoj u ispunjavanju međunarodnih obaveza koje je preuzela za ublažavanje klimatskog zatopljenja. No koliko su zemlje sposobne za tu borbu i jesu li razvile druge institucije da se mogu nositi s tim obvezama, pitamo Taalasa.

Vidimo velik napredak, na primjer, IPCC izvještaj iz 2014. procjenjuje da možemo dostići 3-5 stupnjeva zagrijavanja do kraja stoljeća ako ne ograničimo upotrebu fosilnih goriva. Sada imamo stanje koje govori da bi zagrijavanje do kraja stoljeća moglo dosegnuti 2.5-3 stupnja, što je više nego limiti koje nameće Pariški sporazum. Neke zemlje nisu bile u stanju potpisati i ratificirati sporazum koji je tražio ograničenje zagrijavanja do kraja stoljeća 1.5-2 stupnja.

Međutim, na zadnjoj UN-ovoj klimatskoj konferenciji bogate zemlje, europske zemlje i zemlje G7 dokazale su da žele prihvatiti te mjere i zadržati zagrijavanje na 1.5 stupanj. Nažalost, neke od zemalja nisu u stanju ispuniti cilj od 1.5 stupanj, nego 2, kao što su Kina i Indija. Stoga će cilj od 1,5 stupnjeva zagrijavanja biti vrlo teško dostignuti, ali još možemo dostići ograničenja Pariškog sporazuma, kaže Taalas.

On ipak ocjenjuje da se radi o napretku i upućuje na sve veću količinu tehnoloških sredstava čije je proizvodnja ekonomski privlačna. Na primjer, unosnije je više ulagati u sunčevu i energiju vjetra nego u fosilnu energiju. Naravno imamo u vidu i druge vrste komplementarnih izvora energije kao što su hidroenergija, nuklearna energija, bioenergija, čija zajednička upotreba omogućava napredak, kaže on.

Napredak također vidimo i u cijeni baterija za električna vozila, iako je ona još uvijek visoka, ali je njihova cijena dramatično pala. Dakle, imamo napredak tehnoloških sredstava da možemo postići uspjeh u ublažavanju klimatskih promjena. To su razlozi da budemo malo više optimistični, nego da mislimo da će stvari ići loše. No, ne možemo očekivati da će se to dogoditi već sutra. Važne promjene očekujemo na području transportnih i energetskih sustava, te osobito u nekim zemljama uređaja za grijanje i hlađenje, odgovara glavni tajnik WMO.

"Možemo zaustaviti negativna kretanja"

Uz sve navedene probleme međunarodnu javnost uzbuđuje mišljenje nekih istraživača da je točka zaokreta prijeđena i da se klimatsko zatopljenje više ne može držati u planiranim okvirima. Kako potaknuti javnost na nove napore?

Finski meteorolog kaže da u okviru scenarija za mogući razvoj klimatskih promjena, a i izvan njih, postoje priče različitih intonacija opasnosti, sve do horor priča.

Neke od tih priča o mogućem prijelomom trenutku u klimatskim promjenama možda su horor. Postoje opće glasine da nećemo biti u mogućnosti dostići limite Pariškog sporazuma, i da za svijet nema povratka, kaže i podsjeća da različiti scenariji dobivaju u javnosti različite metafore.

Neke od ovih točaka zaokreta bile su predmeti analize rizika i predstavljane kao gubitničke igre. To je npr. igra otapanja glečera i rasta razine mora u dolazećim stoljećima, ako ne ograničimo količinu CO2 u atmosferi. Mi još možemo zaustaviti negativna kretanja u pojavnosti vremenskih prilika, to znači toplotnih valova, suša, poplave, tropske oluje, ograničavanjem ugljikova dioksida i potrošnje fosilnih goriva.

Budemo li uspješni u tome, možemo okrenuti negativne trendove oko 2060-ih. U vremenu koje dolazi, zemlje kao Indija, Kina, Vijetnam, Indonezija dat će doprinos smanjenju klimatskih promjena. One sada troše dosta ugljena, ali Kina sve više proizvodi i male nuklearne elektrane i, naravno, solarne elektrane i druga rješenja, i zato se možemo nadati povoljnijem scenariju.

Zbog toga sam blago optimističan i ne očekujemo da će čovječanstvo i biosfera izumrijeti zbog klimatskih promjena, zaključio je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije uoči svog dolaska u Hrvatsku.