U Europi zbog korone ostalo nedijagnosticirano bar milijun slučajeva raka

Prema tvrdnjama Svjetske zdravstvene organizacije, broj ljudi oboljelih od raka nastavit će rasti i do 2035. godine očekuje se udvostručenje broja novooboljelih, a priprema zdravstvenih sustava za ovakvu trajnu epidemiju raka, prema mišljenju struke, ali i samih pacijenata, u ovom je trenutku važnija nego ikad.

Naime, prema podacima koje je objavila organizacija European Cancer Organisation, gotovo milijun slučajeva raka u Europi nije dijagnosticirano zbog pandemije COVID-19. Ovi su podaci jasan podsjetnik na izazove s kojima se u Europi suočavaju svi uključeni u onkološku skrb tijekom pandemije. Nažalost, i Hrvatska, koja je sve do prošle godine bila jedina članica Europske unije bez nacionalnog plana protiv raka, bori se s izazovima porasta oboljenja od malignih bolesti kao i ostatak svijeta, piše Novi list.

Prema nedavno objavljenom istraživanju, broj bolničkih prijema u hrvatskim bolnicama u 2020. godini bio je smanjen za 112.000, a početni pad prijema dogodio se u travnju 2020. godine, ubrzo nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija COVID-19 proglasila pandemijom. U tom razdoblju Hrvatska se susrela s padom od 51 posto prijema u bolnicama, što je trend zamijećen u različitim postocima i u drugim zemljama te je vidljiv u brojnim specijalističkim područjima i posjetama hitnoj službi. Nažalost, za pretpostaviti je da je među njima i značajan broj onkoloških bolesnika koji su u strahu od zaraze koronavirusom ili otežane dostupnosti zdravstvenoj skrbi odgodili svoj potrebni pregled.

Na ove podatke upozorili su ovaj tjedan i sudionici virtualne konferencije povodom kampanje Time to Act Croatia koja se provodi pod sloganom »Ne dopustite da Vas COVID-19 spriječi u borbi protiv raka!«. Kampanjom se poziva javnost, pacijente oboljele od raka, zakonodavce i zdravstvene stručnjake da se pobrinu da pandemija COVID-19 ne uspori borbu protiv malignih bolesti čiji broj unatoč virusu koji je paralizirao cijeli svijet i dalje raste.

– Rak ne čeka da pandemija prođe i može pogoditi svakog od nas. Nažalost, svaki treći stanovnik Republike Hrvatske oboljet će od raka. Svake godine dijagnosticira se više od 24.000 novooboljelih, a procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka. Uzimajući u obzir da rak zahvaća i živote članova obitelji, dolazimo do brojke od 850.000 hrvatskih građana čiji su svakodnevni životi izravno ili neizravno pogođeni rakom. To je gotovo petina našeg društva. Zbog toga smo odlučno djelovali, unatoč pandemiji, jer nam podaci nisu dali luksuz čekanja, izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš na otvaranju virtualne konferencije. Osim po krizi uzrokovanoj koronavirusom, protekla godina ipak je, kako je istaknuo ministar, ostala kao godina važnih iskoraka učinjenih u interesu boljitka oboljelih od raka. Beroš tvrdi da onkološki bolesnici nisu zaboravljeni ni u pandemiji koronavirusa.

– U iščekivanju povijesnog predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, osluškivali smo glasove hrvatskih i europskih građana te uvrstili onkološku skrb na zdravstvenu agendu našeg predsjedanja, vodeći računa o političkoj prioritizaciji raka unatoč pandemiji koronavirusa, a pritom smo do kraja 2020. intenzivirali i naše aktivnosti u dovršavanju i usvajanju nacionalnog strateškog okvira protiv raka. Nipošto nismo zaboravili naše onkološke bolesnike, nego smo ostavili trajni trag za njihovu zdraviju budućnost s europskim i hrvatskim planom borbe protiv zloćudnih bolesti, dodao je Beroš.

Hrvatski nacionalni plan za suzbijanje raka obuhvaća razdoblje od 2020. do 2030. godine. Njegov širok opseg pokazuje broj ciljeva koje je postavio, njih gotovo 150, a 284 predložene različite mjere koje pokrivaju cjelokupan spektar zaštite od raka, od primarne prevencije do rehabilitacije i reintegracije, te palijativne skrbi. U hrvatskom su planu definirana tri prioritetna područja: stvaranje nacionalne onkološke mreže i registra pacijenata, jačanje primarne i sekundarne prevencije te poboljšanje pristupa modernoj radioterapiji.

Onkološki stručnjaci prof. dr. Eduard Vrdoljak i prof. dr. Stjepko Pleština na konferenciji su naglasili važnost zajedničkog djelovanja, multidisciplinarnog pristupa te izvedbenih, akcijskih planova koji imaju temelj u Nacionalnom okviru protiv raka s često ponavljanom misijom da svaki građanin Hrvatske, bez obzira gdje živi, dobije jednaku kvalitetu onkološke skrbi. Prema njihovim riječima, Hrvatska je spremna dosegnuti željene europske zlatne standarde, no za to je potrebno zajedništvo, ne samo stručnjaka, već cijelog društva koje će se usmjeriti prema borbi protiv malignih bolesti koje u Hrvatskoj i dalje odnose previše života i predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrti.
Po pojavnosti i smrtnosti, rak je u Hrvatskoj odmah iza bolesti srca i krvnih žila, a činjenica je da šezdesetak posto oboljelih umire od raka. Razlozi lošeg odnosa smrtnosti od raka i njegove pojavnosti su razni i uključuju veliku izloženost štetnim utjecajima, ponajviše pušenju i pretilosti, nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvijećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme.