U nedjelju počinje zimsko računanje vremena: Kazaljke sata pomiču se jedan sat unatrag

Ljetno računanje vremena završava 30. listopada u tri sata ujutro, kada će se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme računati kao dva sata.

Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u listopadu, a završava se posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno raunanje vremena.

Europski parlament podržao je još u ožujku 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

No to je pitanje zapelo na Vijeću EU pa se i 2022. godine nastavlja po starom - kazaljke se pomiču jedan sat unatrag sa subote na nedjelju.

Čini se da u okolnostima posljednjih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini i energetske krize, dogovor država članica EU-a o tom pitanju nije prioritet.

Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše su pogođena djeca i starije osobe.

U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke što, primjerice, utječe na mužnju krava.

O geografskom položaju države ovisi hoće li izabrati trajno ljetno ili zimsko vrijeme.

Primjerice, kad bi sve zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati.

U slučaju izbora zimskog računanja vremena, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.