To je više nego u prvih šest mjeseci pandemije kada je preminulo 187 ljudi. U razdoblju od veljače do srpnja u Hrvatskoj je 108 osoba umrlo od covida-19, a u razdoblju od srpnja do početka studenoga njih 575. Ukupno je, od 25. veljače kada je kod nas zabilježen prvi slučaj zaraze, preminulo 1200 ljudi.
Samo od početka studenoga koronavirus je u našoj zemlji odnio 654 života, što našu zemlju svrstava među države s najvećom smrtnosti od covida u Europi. Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), broj umrlih na 100.000 stanovnika u posljednjih je 14 dana u Hrvatskoj dosegnuo 12,2, a od naše zemlje gore su Češka (24,5), Belgija (22,9), Bugarska (15,2), Mađarska (13,6), Poljska (13,1), Lihtenštajn (13,0), Slovenija (12,7) i Italija (12,3).
Rast broja umrlih od covida-19 pokazatelj je da već tjednima nemamo kontrolu nad epidemijom te da bismo do kraja studenoga mogli imati i više od 1500 mrtvih. Paralelno s brojem umrlih raste i broj hospitaliziranih te pacijenata na respiratorima. Tako su u četvrtak na respiratoru bile 204 osobe. Iako stopa preživljenja pacijenata na respiratoru varira ovisno o nizu čimbenika, uključujući i dob pacijenata te njihove komorbiditete, u prosjeku je ona oko 50 posto, što znači da će broj umrlih od covida i dalje rasti.
- Samo je danas je izviješteno o 49 osoba umrlih od covida-19, a u posljednja dva tjedna to je 500 smrti, što je zaista jako puno. Udio pozitivnih nalaza među testiranima je jako visok, što znači da mnogo zaraženih ljudi nije dijagnosticirano, a onda je moguće da niti nisu pod mjerom izolacije i da su dalje izvor zaraze za druge. Sada su u bolnicama srednje teški i teški slučajevi jer se više ljudi s upalom pluća koji nemaju nisku saturaciju kisikom ne primaju na bolničko liječenje - rekao je epidemiolog Branko Kolarić, član Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa.
- U sustavu socijalne skrbi, točnije u domovima za starije, imamo nekoliko stotina zaraženih s blažim ili srednje teškim simptomima koje bismo prije također hospitalizirali. Sada smo na više od 200 osoba na respiratorima gdje također bilježimo porast, a ne stagnaciju ili pad.
Brojem respiratora jesmo limitirani jer se niti ne mogu svi koristiti za liječenje oboljelih od covida budući da su potrebni i za pacijente koji boluju od drugih bolesti. Još su veći limitirajući faktor zdravstveni djelatnici. Vidimo apele kolega iz sjevernohrvatskih županija koji kažu da više ne mogu sami opskrbiti pacijente. Zasad im se može poslati pomoć iz drugih krajeva i nadam se da će to biti dostatno - naglasio je Branko Kolarić.
