U teorije zavjere vjeruje sve više ljudi u Hrvatskoj

Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Nebojša Blanuša predstavio je usporedne rezultate istraživanja globalnih teorija zavjere provedenih 2022. i 2024. istaknuvši da je u Hrvatskoj i dalje ''najpopularnija'' teorija zavjere da, bez obzira tko je na čelu vlada, medija, korporacija, ''postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize''.

U tu teoriju vjeruje više od 40 posto ispitanika, a slijede teorije zavjere da ''velike farmaceutske tvrtke namjerno šire razne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova'' te da se ''svakoga tko ima računalo spojeno na internet tajno prati i neovlašteno nadzire''.

Zatim su tu teorije zavjere o štetnosti cjepiva, masonima i iluminatima koji upravljaju državama, kontaktima s izvanzemaljcima ''što se skriva od javnosti'' i tajnoj organizaciji koja nameće ''novi svjetski poredak'', a posljednja na popisu najpopularnijih teorija zavjere je ona o chemtrailsima.

Blanuša je istaknuo i da u usporedbi s rezultatima iz 2022., u glavne teorije zavjera vjeruje sve više ispitanika – njih 12 do gotovo 45 posto.

U istraživanju je uočeno i devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije covida-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, qanon, ratove u Ukrajini i između Izraela i Hamasa, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama.

Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, postcovidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta te je u istraživanju navedeno i da obrazac upućuje na postojanje superteorije zavjere koja predstavlja konspirativnu imaginaciju o globalnom stanju svijeta.

U vezi s tim predstavljeno je i istraživanje provedeno nakon ovogodišnjih parlamentarnih izbora prema kojem su vjerovanju u superteoriju zavjere najviše skloni glasači Mosta-HS-HKS-NLM, slijede Domovinski pokret i partneri, a najmanje skloni teorijama zavjere su glasači SDP-a, Možemo i njihovih partnera.

Istraživanje s posebnim akcentom na povjerenje u medije predstavile su i profesorice s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković i Ivana Hromatko, s naglaskom na stupanj povjerenja donositelja vijesti i informacija.

Prema istraživanju, najviše se vjeruje informacijama iz razgovora s članovima obitelji, zatim s prijateljima, susjedima i kolegama s posla, a tek onda vijestima s radija, televizije, portala i tiskanih medija.

Kao najodgovorniji za stvaranje i širenje lažnih vijesti i lažnih informacija u istraživanju su istaknuti političari, slijede društvene mreže i novinari i urednici medija, korporacijski lobiji i tek onda – teoretičari zavjera.