Ugljična neutralnost Kine mogla bi smanjiti globalno zatopljenje za 0,3°C

Kineski predsjednik Xi Jinping u utorak je obećao veliku kampanju protiv klimatskih promjena te je Općoj skupštini Ujedinjenih naroda rekao da njegova zemlja želi postati klimatski neutralna prije 2060. godine.

"Cilj nam je postići vrhunac emisija CO2 prije 2030. te postići ugljičnu neutralnost prije 2060. godine", rekao je Xi.

Neočekivanom objavom Kina, zemlja s najvećeom emisijom ugljikovog dioksida u svijetu, po prvi se puta obvezala prekinuti svoj doprinos klimatskim promjenama.

Xi je obećao da će Kina "povećati svoje namjeravane nacionalne i određene doprinose" kako bi ispunili Pariški sporazum "usvajanjem snažnijih mjera".

To će obećanje, ako se ostvari, dovesti do najvećeg smanjenja predviđenog globalnog zatopljenja od svih dosadašnjih obećanja, po istraživačkom konzorciju za praćenje inicijativa u obuzdavanju klimatskih promjena "Climate Action Tracker" (CAT).

"To je najvažnija objava u globalnim klimatskim politikama u posljednjih najmanje pet godina", rekao je u srijedu Niklas Hoehne, partner u Institutu za novu klimu sa sjedištem u Njemačkoj, jednoj od dvije organizacije koje stoje iza CAT-a.

Klimatska neutralnost podrazumijeva da uporaba goriva ili ljudska aktivnost nemaju utjecaja na koncentraciju ugljikovog dioksida u atmosferi, pa tako i ne štete klimi.

Gotovo 200 zemalja obvezalo se smanjiti emisije stakleničkih plinova po Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015. godine. Njihovi napori bi ukupno bi trebali globalno zagrijavanje do 2100. godine ograničiti na 2.7 celzija, procjenjuje CAT.

Ako Kina novim obećanjem promjeni svoju tada prihvaćenu obvezu mogli bi očekivati globalno zatopljenje od 2.4 do 2.5 celzija. To je još uvijek znatno iznad granice od 1.5 celzija ispod koje bi se, kažu znanstvenici izbjegle ozbiljne posljedice klimatskih promjena.

Kako bi zagrijavanje ograničili na tu razinu, globalne emisije ugljikovog dioksida bi trebale pasti na nultu neto stopu emisije do 2050., deset godina prije roka koji je objavila Kina.

No kineska objava mogla bi dati svježi poticaj djelovanju na ublažavaju klimatskih promjena, a Kina će trebati ponovno razmotriti svoje kratkoročne planove ulaganja u infrastrukturu koji mogu odrediti njene emisije za više desetljeća, rekao je CAT.

Kina je odgovorna za oko 29 posto emisije ugljikovog dikosida u svijetu, a CAT ocjenjuje da bi ostvarenje obećanja Kine, Europske unije i Sjedinjenih Država o postizanju klimatske neutralnosti do 2050., zemalja koje su odgovorne za oko pola emisije u svijetu, moglo učiniti ostvarivim cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 celzija.

Predsjednik SAD-a Donald Trump, međutim, nije prihvatio te obveze a 2017. je povukao SAD iz Pariškog sporazuma. Joe Biden, njegov glavni protukandidat na predsjedničkim izborima u studenom je pak najavio da će, ako pobijedi, za SAD preuzeti obvezu nulte emisije do 2050.

Znanstvenici CAT-a procjenjuju da bi možebitna promjena čelništva SAD-a, u spoju sa "zelenim planom" EU-a i kineskim obećanjem, uz ona manjih država, mogli učiniti da svijet prođe 63 posto puta prema osvarenju svojih klimatskih ciljeva.

"To je velika brojka i potpuno drugačija od ranijih", rekao je Hoehne na online panelu New York Climate Week.

Ako dođe do promjene politike SAD-a, uz obećanja Kine i EU-a, "postoji stvarna nada da bi mogli uspjeti", zaključio je.