UN: Svijet blizu najgoreg scenarija po pitanju globalnog zagrijavanja

Razine stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i stoljeća, upozorili su znanstvenici u izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Oni tvrde kako će se trenutne pojave poput toplinskih valova, moćnih uragana i drugih vremenskih ekstrema samo pogoršati.

Opisavši izvješće kao „crveno upozorenje za čovječanstvo“, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je na hitni prekid proizvodnje energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva koji znatno štete okolišu.

„Zvona na uzbunu su zaglušujuća“, priopćio je Portugalac.

„Ovo izvješće mora biti posmrtno zvono za ugljen i fosilna goriva prije nego unište naš planet“, dodao je Guterres.

Izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena koja će se održati u Glasgowu. Države bi se na tom skupu trebale donijeti nove ambiciozne planove o borbi protiv klimatskih promjena.

Temeljeno na više od 14 tisuća znanstvenih studija, izvješće daje dosad najopsežniju i najdetaljniju sliku kako klimatske promjene mijenjaju prirodu i što će uslijediti.

Ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije štetnih plinova, upozoravaju znanstvenici, prosječna globalna temperatura će vrlo vjerojatno narasti za 1,5 stupnjeva u idućih 20 godina.

Dosadašnje odluke država o smanjivanju emisija nisu bile dovoljne za smanjivanje razina stakleničkih plinova u atmosferi.

Svjetske vlade i organizacije izrazile su zabrinutost oko novog izvješća.

„IPCC-ovo izvješće naglašava ogromnu hitnost ovog trenutka“, priopćio je američki izaslanik za klimu John Kerry.

„Svijet se mora ujediniti prije nego što nam izmakne mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja za 1,5 stupnjeva“, dodao je.

Nepovratna promjena

Emisije koje su „nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima“ su povisile današnje prosječne temperature za 1,1 stupanj više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stupnja ako se ne smanji zagađenje atmosfere, stoji u izvješću.

Znanstvenici upozoravaju da bi rast temperature viši od 1,5 stupnjeva mogao pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uvjeta s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.

Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša.

„Imamo sve dokaze koji nam trebaju da vidimo da smo u klimatskoj krizi“, rekla je trostruka koautorica IPCC-jevog izvješća Sonia Seneviratne, stručnjakinja za klimu sa sveučilišta ETH u Zuerichu koja sumnja da će sudjelovati u izradi i četvrtog izvješća.

„Donositelji odluka imaju dovoljno informacija. Možete se zapitati: Je li vrijedno vremena znanstvenika ako se ništa ne poduzima?“, rekla je.

Već je rast od 1,1 stupnja uzrokovao katastrofalne vremenske neprilike. Samo ove godine toplinski valovi odnijeli su stotine života i oborili niz rekorda diljem svijeta.

Šumski požari potaknuti vrućinom i sušama gutaju čitave gradove na zapadu SAD-a, oslobađaju rekordne razine plinova iz sibirskih šuma i tjeraju Grke da bježe iz svojih domova trajektima.

„Svako upozorenje je važno“, rekao je koautor izvješća Ed Hawkins, znanstvenik sa sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji.

„Posljedice će biti sve gore i gore sa zatopljenjem“.

Ledeni pokrov Grenlanda gotovo će se sigurno nastaviti topiti, a oceani zagrijavati, zbog čega će rasti i razina mora. Te je promjene nemoguće zaustaviti, piše Reuters, pa je najbolje što svijet može učiniti je usporiti ih kako bi se države stigle pripremiti na njih.

Još imamo odluka za donijeti

Izvješće upozorava kako čovječanstvo ima sve manje vremena i za usporavanje već pokrenutih klimatskih promjena.

Ako čovječanstvo drastično smanji emisije u idućem desetljeću, prosječna temperatura i dalje bi mogla narasti za 1,5 stupnjeva do 2040. i potencijalno za 1,6 do 2060., prije no što će se stabilizirati.

Ako čovječanstvo ne djeluje na vrijeme, temperatura bi do 2060. mogla narasti za 2, a do kraja stoljeća za 2,7 stupnjeva.

Zemlja nije bila toliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kad su oceani bili 25 metara viši nego danas.

„Već smo promijenili naš planet, a s nekima od tih promjena morat ćemo živjeti u idućim stoljećima i tisućljećima“, rekao je Joeri Rogelj, još jedan koautor studije, znanstvenik s londonskog Imperial Collegea.

Aktualno pitanje je, kazao je Rogelj, koliko još nepovratnih promjena možemo izbjeći: „I dalje imamo odluke za donijeti".