Ursula von der Leyen izabrana za šeficu Europske komisije

Aktualna čelnica izvršnog tijela EU-a dobila je 401 glas u prvom krugu tajnog glasanja na plenarnoj sjednici novog saziva parlamenta u Strasbourgu. Bilo joj je potrebno 360 glasova od 719 zastupnika koji su aktivirali mandat. Europski parlament će u 10. sazivu imati 720 zastupnika. U četvrtak je glasalo 707 zastupnika, a 284 je bilo protiv imenovanja njemačke pučanke na čelo Komisije.

Pristaše Von der Leyen kažu da je ona siguran izbor, što je upravo ono što Europa treba uz neizvjesnu budućnost rata u Ukrajini, pomalo neuspješno mađarsko predsjedanje Europskom unijom te uz potencijalan drugi mandat Donalda Trumpa kao američkog predsjednika.

Uoči glasanja činilo se da je velik broj europskih dužnosnika bio uvjeren da će Von der Leyen dobiti potrebnu većinu, međutim naglasili su da se svašta može dogoditi jer je ono tajno.

Tijekom svog prvog mandata postala je poznata kao glavna europska upraviteljica u kriznim situacijama, onima kroz koje je EU prolazio tijekom pandemije koronavirusa, ruske invazije na Ukrajinu i kasnije energetske krize. No njezin centralizirani stil donošenja odluka udaljio je dužnosnike diljem bloka, a djelomično odustajanje od nekih klimatskih obećanja zabrinulo je Zelene u Europskom parlamentu.

Nešto više od 24 sata prije glasanja najviši sud EU-a presudio je da nije bila dovoljno transparentna prema javnosti o ugovorima o cjepivu protiv covida. Na putu prema novom mandatu od pet godina Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu krajem lipnja, kada je dobila potporu Europskog vijeća te joj je preostalo da pridobije natpolovičnu većinu zastupnika.

Von der Leyen se prije glasanja obratila zastupnicima u Europskom parlamentu, a govor je u velikoj mjeri posvetila sigurnosti i konkurentnosti kontinenta.

U svom prijedlogu programa najavila je "Komisiju investicija". Na prvoj plenarnoj sjednici novog saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da europska konkurentnost treba "velik poticaj" te da je potrebno manje birokracije i "mikroupravljanja" kako bi se poslovanje olakšalo.

Najavila je i nastavak zelene tranzicije prema čistim energentima poput vodika te politika zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje europske obrambene unije. Kazala je kako europske države premalo ulažu u svoju obranu te da pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći na Sjedinjene Države.

U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema, poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istaknula je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.

Govor i obećanja je morala pažljivo balansirati i očito je zadovoljila očekivanja tri centristička kluba i Zelenih. ECR je svojim zastupnicima prepustio da glasaju u skladu sa svojim "nacionalnim interesima".

Čelnica Komisije nakon glasanja u Europskom parlamentu može započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i o tome tko će dobiti koji resor. Zadnji put, 2019. tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.

Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a rođena je u političkoj obitelji: njezin otac je bio poznati političar Ernst Albrecht. Na čelu Komisije je od 2019. godine

Rođena je u Bruxellesu, gdje je njezin otac, kasnije premijer savezne pokrajine Donja Saska, obnašao visoke funkcije u Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici, pretečama Europske unije. Von der Leyen je u Bruxellesu provela prvih 13 godina svog života