Uvodi se doživotni zatvor, Habijan i Hrstić objavili detalje

Inicijativa za uvođenje instituta doživotnog zatvora pokrenuta je nakon tragedije u Drnišu gdje je osuđeni ubojica, koji je bio na slobodi, ubio maturanta Luku Milovca.

Presica je zakazana u podne u prostorijama Ministarstva pravosuđa u Ulici grada Vukovara u Zagrebu, a na njoj je i ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Habijan je predstavio tri smjera zakonodavnih izmjena - uvođenje doživotnog zatvora, redefiniranje sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora i uvođenje novog instituta uređenog posebnim zakonom.

Tri smjera zakonskih izmjena

Na samom početku je ministar Damir Habijan zahvalio svim članovima radne skupine.

"Sastala se deset ili 11 puta, čak i vikendom. Radilo se na izmjenama brojnih zakona koje predstavljamo. Želim naglasiti da su izmjene i dopune posljedica nemilog događaja iz Drniša. Kao što sam rekao tada, morali smo napraviti sve da se tako nešto više ne ponovi. Na nama je odgovornost. I ovo ne znači da naš posao s ovime staje", kazao je Habijan pa predstavio ključne točke zakonskih izmjena.

"Tri su glavna smjera zakonskih izmjena. Prvi je institut doživotnog zatvora, drugo je izvršenje pune kazne zatvora, treće - bit će uveden posebni zakon, osoba koje je opasna po društvo bit će smještena pod posebni nadzor. Doživotni zatvor postaje alternative za zločine za koje je sad predviđena kazna dugotrajnog zatvora", rekao je Habijan.

Zakon kojim će se nasilne osobe smještati u posebne ustanove nakon izvršenja kazne
Kako je kazao, po njemu je najvažniji i najizazovniji novi zakon kojim će se regulirati tretman i smještaj po punom izvršenju kazne zatvora.

Kazao je a su procjenjivali modele drugih država i da su se odlučili za njemački model jer je prošao test Europskog suda za ljudska prava.

Taj će zakon vrijediti za osobe s nasilnim elementima ličnosti koje će, ako se procijeni da su opasne za društvo, bit će smještene u posebne nove ustanove. Ondje će moći biti sve dok predstavljaju opasnost za društvo, što će se periodički procjenjivati.

Riječ je preuzela ministrica zdravstva Hrstić pod čijom je ingerencijom uspostava tih ustanova koje, kako je rekla, neće biti ni zdravstvene ni kaznenopravne institucije.

"Ja sam od početka svjestan da nemamo dovoljno zatvorskih kapaciteta, jedan sam od rijetkih koji je to javno rekao. To nije popularno reći, ali to je činjenica", kazao je Habijan i dodao da je to izazov koji se počeo rješavati te da se otvaraju novi kapaciteti.

"Moramo poslati poruku"

"Mislim da moramo poslati poruku da ako činiš takva kaznena djela da ćeš dobiti doživotnu kaznu zatvora. Mislim da samo Portugal i mi to sada nemamo. Ne činimo to zbog drugih, ali sad imamo i taj institut. Moramo poslati poruku", rekao je Habijan.

U novu instituciju za osobe opasne po društvo moći ići i sadašnji zatvorenici, potvrdio je Habijan.

"Za zaštitu društva od opasnih osoba nijedna cijena nije previsoka", rekao je.

Pojasnio je još jednom tko će biti smještan u posebnu ustanovu.

"To nije osoba koja se liječi, nije zatvorenik nego osoba koja je na temelju procjene multidisciplinarnih stručnjaka i periodičke evaluacije proglašena opasnom u društvo i odluke suda treba biti smještena u instituciju", kazao je Habijan.

Na pitanje kako misli prisiliti suce da izriču doživotni zatvor poručio je: "Imaju alate, neka ih koriste."

O takvoj se kazni počelo intenzivno govoriti nakon ubojstva 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu. Za njegovo ubojstvo osumnjičen je 50-godišnji Kristijan Aleksić, muškarac koji je i ranije bio osuđen za ubojstvo.

Ubojstvo u Drnišu pokrenulo raspravu

Luka Milovac ubijen je 16. svibnja na terasi obiteljske kuće u Drnišu. Prema policiji, osumnjičeni je u njega pucao iz vatrenog oružja, a mladić je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu događaja. Aleksiću je određen istražni zatvor, a nakon ispitivanja objavljeno je da je priznao djelo, ali da nije pokazao kajanje.

Policija ga je prijavila za teško ubojstvo, za koje je prema sadašnjem zakonu zapriječena kazna dugotrajnog zatvora. Slučaj je izazvao snažnu reakciju javnosti i otvorio pitanje funkcioniranja sustava, posebno zato što je Aleksić već imao teški kazneni dosje.