Vlada uzela invalidima čak pola milijarde kuna

Naime, Aladrović prvo je u ožujku uzeo 300 milijuna kuna iz sredstava novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a onda je prije pet dana, iz tog istog fonda uzeo još dodatnih 150 milijuna kuna. Novac je umjesto za osobe s invaliditetom preusmjeren u vladin projekt Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom, doznaje Index.

Novca, naime, nema dovoljno, a umjesto rezanja birokratskog aparata, ukidanja nerentabilnih općina ili nefunkcionalnih županija, država je odlučila rezati - invalidima. Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kažu nam da ih nitko nije pitao, već je vlada samo "zagrabila" u taj fond. Udruge koje se bave osobama s invaliditetom ogorčene su zbog ovakve odluke te se otvoreno pitaju kakva je to država, odnosno vlada, koja prvo otkida najugroženijoj skupini u našem društvu? U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, u odgovoru na upit Indexa, ističu kako ova odluka neće utjecati na zaštitu i prava osoba s invaliditetom.

Odakle fondu gotovo pola milijarde kuna?

Prema zakonu, svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti osobe s invaliditetom i to "u visini od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih". Oni koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom obveznici su plaćanja novčane naknade. Naknada ide na poseban račun, a sredstva se troše na održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije te za poticaje, nagrade, projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U ožujku ove godine zakon je promijenjen pa su tako poslodavci u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja oslobođeni obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a svima ostalima ta naknada je smanjena za oko 10 posto. No, najbitnije je da je dodana odredba po kojoj se taj poseban novac može koristiti i za "druge namjene". Konkretno, za vladine mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu. Tako su prvo u ožujku uzeli 300 milijuna kuna, a sada još 150 milijuna kuna, sve skupa 450 milijuna kuna.

"U svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja radnika u zaposlenosti neutrošena sredstva novčane naknade u iznosu od 150.000.000 kuna koriste se za isplatu subvencija u okviru provedbe mjere aktivne politike zapošljavanja Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje", stoji u odluci koja je objavljena u Narodnim novinama. Već prije s tog računa, za istu svrhu, vlada je uzela 300 milijuna kuna.

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kažu da su upoznati s odlukom ministra rada i mirovinskoga sustava Josipa Aladrovića kojom se de facto mijenja svrha prikupljenih sredstava novčane naknade koja su poslodavci uplaćivali zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

"Moramo istaknuti kako nas nitko niti iz nadležnog Ministarstva rada i mirovinskoga sustava niti iz Ministarstva zdravstva, koje je 11. ožujka donijelo Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na koju se ova Odluka poziva, o tome nije obavijestilo", kaže Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u izjavi za Index.

Ističe da se sada opravdano nameće pitanje zašto ova namjenski prikupljena sredstva u navedenom značajnom iznosu nisu bila prije i očito neće biti sada utrošena u cilju povećanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, a što je prethodno bilo određeno i planirano brojnim strateškim dokumentima, kao i propisano zakonskim i podzakonskim propisima.

"Svjesni smo izvanrednih okolnosti u kojima živimo, međutim je li se s njima moglo i ranije omogućiti i potaknuti daljnje i veće zapošljavanje osoba s invaliditetom u svijetu rada istovremeno osiguravajući da osobe s invaliditetom s jedne strane tako mogu osigurati vlastitu egzistenciju, biti korisni članovi zajednica u kojima žive, a ne više biti usmjeravani u mjere socijalne zaštite, te s druge strane je li društvo moglo bolje i mudrije koristiti njihove preostale radne sposobnosti", kaže Slonjšak za Index ističući kako se boji da će ova odluka dodatno otežati položaj osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, ali im otežati i pristup tržištu rada.