Vrijeme je da se vratimo normalnom životu

Na društvenim mrežama sve se češće mogu pronaći stavovi o tome da je covid-19 gotov i da se njime treba prestati baviti.

Trendovi o mrtvima i teško oboljelima nastavljaju padati. Broj pacijenata s dijagnosticiranim covidom-19 koji se nalaze u bolnicama, već mjesecima pada. U jednom trenutku, sve jedinice intenzivne skrbi bile su pune pacijenata s covidom-19, od čega su mnogi tjednima bili na respiratorima. No, srećom, i broj ljudi na respiratorima pao je s 3300 na 64.

Postoji nekoliko načina na koji se broje smrti povezane s covidom-19. No svaki od njih pokazuje da nakon travnja kada je bio vrhunac broja umrlih, dolazi do značajnog pada. Ako gledamo samo na one koji su umrli u 28 dana otkako su pozitivni na koronavirus, broj pada za 99 posto, od skoro 1000 na dan do manje od 10.

S druge strane, od raka prostate prosječno umire 30 muškaraca, a od raka grudi 30 žena. Niti jedan od ova dva podatka ne može se čuti na televiziji, za razliku od statistika o broju zaraženih i umrlih od koronavirusa, prenosi Index.

Istina, broj novozaraženih od koronavirusa raste već nekoliko mjeseci, no to može biti objašnjeno i povećanim brojem testiranja. Od početka srpnja broj testova se povećao dva puta. A više testova dovodi do otkrivanja više pozitivnih slučajeva.

No nije došlo do povećanog broja zaraženih koji su morali u bolnice. Osobe koje su sada pozitivne mnogo su mlađe nego ranije

U ožujku i travnju bilo je mnogo zaraženih koji pripadaju ranjivim skupinama, rekao je za BBC profesor Carl Heneghan sa sveučilišta u Oxfordu. Dodao je i da je tjedno bilo oko 1000 zaraženih u domovima za starije.

“Sada zarazu dobivaju mnogo mlađi koji su manje pogođeni”, rekao je. Osim toga, dodao je i kako virus puno manje cirkulira, jer zbog socijalne distance ljudi neće dobiti veliku količinu virusa te se neće ozbiljnije zaraziti.

Osobe koje se zaraze i završe u bolnici imaju puno veću šansu da će preživjeti. Osim toga, doktori sada puno bolje znaju kako se boriti s virusom i kakvo liječenje treba primijeniti.

Globalno gledajući covid-19 je ogromno utjecao na svijet. Broj zaraženih u svijetu je prešao 24 milijuna te svaka četiri dana raste za oko milijun. Od izbijanja pandemije umrlo je oko 800.000 ljudi.

No dalek je put do toga da prestigne mortalitet koji su uzrokovale neke druge zarazne bolesti poput tuberkuloze.

Tuberkuloza godišnje ubije uglavnom u zemljama u razvoju oko 1,5 milijuna ljudi. Od nje obolijevaju uglavnom siromašne i loše uhranjene osobe koje imaju slab imunološki sustav. A često je povezana i s HIV-om. Za razliku od covida-19, može se liječiti antibioticima, iako dolazi do zabrinjavajuće otpornosti na lijek.

No da se vratimo na pitanje je li vrijeme za povratak u normalni život. Ako to znači da će se djeca vratiti u škole, onda je odgovor da. Dokazi upućuju da djeca imaju male šanse da dobiju koronavirus, a uskraćivanje obrazovanja može im značajno naštetiti.

Što je netko stariji, to je u većem riziku. Iako 70-godišnji triatlonac može imati bolji imunološki sustav od 40-godišnje pretile osobe. Statističar David Spiegelhalter je izračunao da 80-godišnji muškarci imaju 500 puta veću šansu da će umrijeti od covida-19 nego 20-godišnjaci.

Sljedeći mjeseci bit će ključni za razumijevanje transmisije kada budemo vidjeli hoće li se ona ponovo povećati nakon povratka djece u škole i radnika u urede. “Znamo da je na sjevernoj hemisferi zima vrijeme kada se respiratorni virusi vraćaju. Tako da ovo još nije gotovo i stvari bi mogle postati puno gore”, rekla je za BBC virologinja Wendy Barclay s Imperial College u Londonu.

U Velikoj Britaniji pak, ministar zdravstva Matt Hancock je izjavio kako bi drugi val mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju.

“Pogrešno bi bilo da ljudi misle da je zaraza završila. Virus još uvijek cirkulira te ako prestanemo biti oprezni, brojevi će se povećati. Mislim da je javnosti potrebno poslati jednostavne i jasne poruke kojima ćemo naglasiti važnost pranja ruku i održavanja propisane fizičke udaljenosti.

Prema njegovom mišljenju, treba se ugledati na švedski model gdje nikad nije uveden potpuni lockdown, a škole su ostale otvorene, prenosi Index.

“Nije da oni nisu učinili ništa. Oni su se koncentrirali na društveno odgovornu kolektivnu akciju. To znači da su restorani ostali otvoreni, ali su ljudi primjenjivali propisanu fizičku udaljenost te su se pomno i svjesno pridržavali onoga što je od njih zatraženo”, rekao je.

Prema profesorici imunologije Eleanor Riley sa sveučilišta u Edinburghu jasno je da smo puno bolje pripremljeni za drugi val nego što smo to bili na početku izbijanja pandemije.

“Doći će do povećanja zaraženih, no ne mislim da je neizbježno da ćemo imati onoliko ljudi u bolnici koliko smo imali u travnju”, rekla je.

“Sada znamo dovoljno o osobnim rizicima tako da možemo zaštititi starije te one koji imaju ozbiljne zdravstvene probleme, što će omogućiti ostalima da nastave živjeti svoje živote”, rekla je.