Kako ističe, šume predstavljaju drugi najveći ponor ugljika nakon oceana i pomažu u ublažavanju klimatskih promjena.
Svake godine, unatoč njihovoj važnosti za klimatsku stabilnost, bioraznolikost i dugoročno ekološko zdravlje, posijeku se tisuće hektara šuma s visokom vrijednošću očuvanja, upozorio je WWF, prenosi francuska novinska agencija AFP.
Prema njima, Švedska i Finska iskorištavaju rupe i omogućavaju sječu u šumama koje bi trebalo zaštititi. Za Švedsku se, primjerice, kaže da bilježi stalan gubitak starih šuma zbog potpune sječe.
Privatni šumovlasnici u Švedskoj, pak, inzistiraju da poštuju važeće zakone i da sječa drveća koju provode ima smisla. "Nitko ne siječe drveće samo iz zabave", rekao je za AFP Magnus Kindbom, direktor šumarstva u Švedskoj federaciji farmera (LRF). “To se radi jer za to postoji potreba”, ustvrdio je.
Ujedno je istaknuo pozitivnu stranu drva. Njegova uporaba uzrokuje manje štete za okoliš, jer se koristi manje fosilnih goriva. "To je dilema s kojom se suočavamo - kako pronaći najbolji kompromis između pristupa većoj biomasi za poboljšanje stanja klime i razumijevanja njezina utjecaja na biološku raznolikost", istaknuo je.
Šumarska i drvna industrija u Švedskoj zapošljava oko 140.000 radnika, pokazuju podaci Švedske udruge koja predstavlja tvrtke u industriji celuloze, papira i drva.
Prema zakonodavstvu EU-a o obnovi prirode koje je stupilo na snagu u kolovozu, 20 posto prirodnih područja - uključujući šume i močvare - mora se do 2030. vratiti u stanje iz 1950-ih.
