Zaključci Europskog vijeća o Ukrajini usvojeni bez Orbana

U tekstu o Ukrajini priložena je rečenica čvrsto podržan od strane 26 država članica. Ta rečenica pridodana je tekstu zaključaka, ali nije dio zaključaka, objasnili su iz Europskog vijeća.

Nakon usvajanja zaključaka, čelnici su nastavili raspravu o Ukrajini.

Čelnici država članica EU-a pozvali su sve države koje su ujedno i članice NATO-a da se koordiniraju prije summita Saveza koji će se održati u lipnju ove godine u Haagu.

Europsko vijeće poziva države članice koje su također saveznice u NATO-u na koordinaciju uoči summita NATO-a u lipnju 2025. godine, kaže se u zaključcima o europskoj obrani koju su šefovi država ili vlada EU-a usvojili na izvanrednom samitu u Bruxellesu.

U zaključcima se naglašava važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle.

Nakon što je nova američka administracija predsjednika Donalda Trumpa napravila potpuni zaokret prema Ukrajini i transatlantskoj suradnji, članice EU-a zadnjih dana nastoje uspostaviti suradnju s donedavnom članicom Velikom Britanijom, zatim s Turskom, Kanadom i nizom drugih zemalja koje se ne slažu s Trumpovim pristupom.

U zaključcima se kaže da će države Europske unije ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale svoju sigurnost, obrambenu spremnost, smanjile stratešku ovisnost, riješile kritične nedostatke u sposobnostima. Cilj je ojačati europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu diljem Unije kako bi mogla bolje i u dovoljnim količinama opskrbljivati opremom, što bi trebalo pridonijeti jačanju europske industrijske i tehnološke konkurentnosti.

Navodi se da ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost u promjenjivom okruženju predstavljaju egzistencijalni izazov za Europsku uniju.

Europsko vijeće u svojim zaključcima naglašava potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu.

Pozdravlja se prijedlog Komisije da se državama članicama dopusti prekoračenje dopuštenih ograničenja za proračunske deficite ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Pritom se ističe da je potrebno osigurati održivost duga, što je ustupak zemljama članicama poput Nizozemske ili Austrije, koje inzistiraju na fiskalnoj disciplini.

Pozivaju Komisiju da predloži dodatne izvore financiranja za obranu na razini EU-a.

Primaju na znanje namjeru Komisije da predloži novi instrument EU-a kojim bi se državama članicama osigurali zajmovi za koje bi jamčio europski proračun u iznosu do 150 milijardi eura.

Čelnici pozivaju Upravni odbor Europske investicijske banke (EIB) da razmotri kreditiranje isključivo obrambenih projekata. EIB trenutačno može financirati samo projekte namijenjene za dvojnu, civilnu i vojnu namjenu.

U zaključcima je utvrđen prvi popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU-a: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Također se naglašava da obrana svih kopnenih, zračnih i pomorskih granica EU-a pridonosi sigurnosti Europe u cjelini, posebno u pogledu istočne granice EU-a, s obzirom na prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija.

Čelnici naglašavaju važnost sustavnijeg objedinjavanja potražnje, usklađivanja zahtjeva i zajedničke nabave s ciljem smanjenja ukupnih troškova, osiguravanja standardizacije i interoperabilnosti.