Zašto se raspala Čehoslovačka?

Danas 88 posto Slovaka i 76 posto Čeha kao glavne krivce za raspad zajedničke domovine bez očekivanog referenduma vidi tadašnjeg češkog premijera Vaclava Klausa i Slovaka Vladimira Mečiara.

Češki glazbenik Michal Kocab, aktivan u politici 1990-ih, ponajprije u pregovorima s Moskvom o povlačenju sovjetskih vojnika iz Čehoslovačke, na 30. obljetnicu je rekao da su raspad zemlje vodili političari koji su na dužnosti bili samo kratko. vrijeme, bez puno iskustva.

– Razumijem, oni su studirali, svi smo bili novi. Mogu učiti financije, ekonomiju, vladati, ali nisu smjeli uzeti u svoje ruke tako krucijalnu stvar kao što je raspad države, koju su od Masaryka sačuvali čak i komunisti. Trebali su se obratiti građanima na referendumu”, rekao je Kocab.

Česi i Slovaci ostali su bez šanse odlučivati o sudbini zajedničke države između ostalog i zato što se tadašnje elite i saborski zastupnici nisu uspjeli dogovoriti oko referendumskog pitanja na koje bi građani kratko odgovarali s DA ili NE.

Sama odluka o podjeli Čehoslovačke u parlamentu je izglasana vrlo tijesnom većinom, a istraživanja javnog mnijenja govorila su prije o volji Čeha i Slovaka za očuvanjem zajedničke države.

Iako je postojao zakon o referendumu, političari ga nisu ni pokušali objaviti. Svi su predosjećali da će pobijediti očuvanje Čehoslovačke. Ali federacija zapravo više nije funkcionirala", rekla je Adela Gyuricová s Instituta za suvremenu povijest Češke akademije znanosti.

Tek na drugom mjestu je želja za nacionalnom državom, za 82 posto Slovaka i 73 posto Čeha, dok 80 posto Slovaka i 60 posto Čeha u zajedničkoj državi vidi nezadovoljstvo Slovaka i dojam da se njima upravlja iz Prag kao glavni razlog raspada Čehoslovačke.

Slovaci, njih 66 posto, uvjereni su da je neovisnost Češkoj donijela više koristi, a to misli 37 posto Čeha, među kojima prevladava mišljenje da je miran razlaz bio jednako obostrano koristan, u što vjeruje 42 posto Čeha , ali samo 28 posto Slovaka, među kojima je samo četiri posto uvjereno da je raspad donio više koristi njihovoj zemlji nego Češkoj.

Slovaci pozitivnije od Čeha doživljavaju članstvo u Europskoj uniji u koju su zajedno s Češkom ušli u svibnju 2004., a eurooptimistima je 79 posto ispitanih, dok je u Češkoj taj postotak 63 posto.