Zašto su izbori u Njemačkoj komplicirani?

Predstojeći izbori su preuranjeni jer je sadašnja vladajuća koalicija izgubila većinu krajem prošle godine. Rijetko se događa, ali izbori u Njemačkoj imaju i druge, zajedničke specifičnosti.

Tko ima pravo glasa?

Svi njemački državljani koji na dan izbora imaju najmanje 18 godina mogu glasovati, osobno ili poštom.

Bira li se kancelar izravno?

Ne. Glasuje se za članove Bundestaga, koji zatim biraju kancelara. Kandidate je predložilo pet političkih skupina koje sudjeluju na izborima.

To su prije svega Kršćansko-demokratska unija (CDU) sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Kršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD). Do sada je kancelar bio iz CDU/CSU ili iz SPD-a.

Zeleni, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) i relativno novi populistički Savez Sarah Wagenknecht (BSW) također imaju kandidate za tu dužnost.

Ovisno o tome koja stranka osvoji najviše glasova, jedan od tih kandidata dobit će priliku pokušati sastaviti vladu - samostalno ili, vjerojatnije, u koaliciji.

Ostale stranke nisu predložile kandidate za kancelara jer ne očekuju da će imati vodeću ulogu u mogućoj koaliciji.

Zašto Nijemci imaju dva glasa na državnim izborima?

Prvim glasom izravno biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, što se naziva "izravni mandat". Taj kandidat obično je stranački, dok nezavisni kandidati za sudjelovanje na izborima moraju prikupiti 200 potpisa birača u svojoj izbornoj jedinici.

Stranke se bore za drugi glas i on je ključan. Postotak osvojenih "ostalih glasova" diljem Njemačke određuje ukupan broj mjesta koje stranka dobiva u Bundestagu. Ovaj dvojni sustav raspodjele mandata čini njemački izborni sustav posebno složenim.

Tko može postati član Bundestaga?

Kandidati koji osvoje većinu prvih glasova u jednoj od 299 izbornih jedinica automatski ulaze u Bundestag - pod uvjetom da njihova stranka osvoji dovoljno mjesta u drugom krugu.

Ukupan broj zastupnika dvostruko je veći, pa se preostali kandidati zbrajaju sa stranačkih lista u 16 pokrajina, ovisno o rezultatu stranke u drugom glasovanju. Veće šanse za ulazak u Sabor imaju kandidati koji su na vrhu stranačkih lista.

Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto drugih glasova da bi ušle u Bundestag. Ova izborna prepreka sprječava fragmentaciju političke scene, ali ove godine može dovesti do toga da dugogodišnje stranke u Bundestagu, poput Liberala (FDP), ispadnu iz parlamenta.

Međutim, postoji iznimka. Stranke koje ne prijeđu izborni prag od pet posto mogu ući u Bundestag ako osvoje izravne mandate u najmanje tri izborne jedinice.

Zašto će sljedeći Bundestag imati znatno manje zastupnika?

Odlazeći Bundestag imao je rekordnih 736 zastupnika, a sada ih ima 733. Djelomično je to rezultat ranijih pravila koja su nekim strankama davala dodatne mandate kako bi proporcionalna raspodjela mandata bila u skladu s rezultatima drugog kruga.

Međutim, reforme usvojene 2023. ograničile su ukupan broj zastupničkih mjesta na 630, počevši od ovih izbora.

Mijenja li se nešto u gornjem domu parlamenta?

Ne. Sastav Bundesrata određen je izborima u 16 pokrajina, a takvi se izbori ne održavaju na isti dan kad i izbori za Bundestag.

Sljedeći pokrajinski izbori održat će se u Hamburgu 2. ožujka - oni su ujedno i jedini ove godine

Fotografija: Patrick Pleul/dpa-Zentralbild/dpa