GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zbog zveckanja oružja na istoku, Finska i Švedska bliže članstvu u NATO-u

Zbog zveckanja oružja na istoku, Finska i Švedska bliže članstvu u NATO-u
NATO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.01.2022 / 07:58
Autor: SEEbiz / H
HELSINKI - Zveckanje oružjem na rusko-ukrajinskoj granici potaknulo je u Finskoj i Švedskoj rasprave o tome trebaju li se priključiti NATO-u kako bi članstvom u vojno-političkom savezu odvratile Moskvu od bilo kakve agresije.

Nebom nad Finskom kružili su borbeni zrakoplovi tijekom vikenda, a Švedska na porast napetosti odgovara raspoređivanjem vojnika na svoj istureni položaj na Baltiku.

Predsjednik Vladimir Putin zatražio je od NATO-a sigurnosna jamstva da se neće širiti istočno i da nikada neće u svoj savez uključiti Ukrajinu. Takav razvoj događaja potaknuo je vodstva Finske i Švedske da glasno izgovore kako je njihovo pravo aplicirati za članstvo, ako tako odluče.

"Odluku o članstvu Finske donosi ta zemlja i 30 članica NATO-a, a isto to vrijedi i za Švedsku", rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova.

Ni Finska ni Švedska nisu službeno objavile da žele postati punopravne članice i suradnju sa Savezom svode na razmjenu informacija i zajedničke vojne vježbe.

Međutim, Charly Salonius-Pasternak iz Finskog instituta za međunarodne odnose, kaže da su Finska i Švedska "svjesno učinile korak kako bi im NATO-a izričito odgovorio da su su njegova vrata za njih i dalje otvorena".

Elina Valtonen, potpredsjednica finske oporbene Nacionalne koalicijske stranke, smatra da je pridruženje "prirodan korak".

"Stvara se tješnja suradnja sporazumima ne samo s NATO-om već i s Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Državama", kaže Valtonen.

Objašnjava da je Finska nakon Hladnog rata odabrala neutralnost da umiri Kremlj, no od te je politike odavno odustala.

To bi bilo kao svetogrđe

U slučaju da Rusija pošalje svoje vojnike uz 1340 dugu granice s Finskom, ova kao nečlanica NATO-a ne može računati na aktiviranje Članka 5 u kojem stoji da je napad na jednu članicu napad na sve što ih obvezuje da priskoče u pomoć napadnutoj.

No podrška članstvu u NATO-u tradicionalno je niska među Fincima i Šveđanima, iako je u siječnju anketa pokazala da je protivljenje palo na najniži postotak u dva protekla desetljeća, na 42 posto.

Robert Dalsjo iz Švedske agencije za istraživanje obrane objašnjava da je za mnoge članove najveće švedske političke stranke - socijaldemokratske, članstvo u NATO-u "ravno svetogrđu".

Stvarni preokret mogao bi se dogoditi jedino "ako bi Finska otvoreno zatražila članstvo ili ako prijetnja bude u toj mjeri vjerodostojna da promijeni političke kalkulacije".

Malo je analitičara koji vjeruju da bi Putin mogao poslati tenkove u Finsku. No finski analitičar Salonius-Pasternak upozorava da je manjih akcija bilo i da se nastavljaju.

"Primjerice 2016. je Rusija iznenada pustila preko granice s Finskom 1700 migranata, a opetovano krši zračni prostor".

U kolektivnom sjećanju Finaca urezan je krvavi pokušaj invazije tijekom Drugog svjetskog rata zbog čega Finska godinama održava visoku vojnu spremnost.

Bivši finski šef diplomacije Erkki Tuomioja, jedan od najistaknutijih protivnika priključenja Finske NATO-u, tvrdi da je zemlja dobro pripremljena bude li potrebe.

"Nismo naivni i mnogo smo ulagali u nacionalnu obranu", kaže Tuomioja.

Posudba kišobrana

Finska je utrošila 8,4 milijarde eura na nove borbene avione i "može mobilizirati pričuvni sastav 280.000 uvježbanih vojnika, što ne može nijedna druga zemlja u Europi", tumači Tuomioja.

Švedska je, naprotiv, rezala potrošnju na obranu nakon Hladnog rata.

Godine 2013. vrhovni zapovjednik Sverker Goranson šokirao je Šveđane izjavom da bi zemlja imala snage odupirati se ruskoj invaziji "oko tjedan dana" bez pomoći inozemstva.

Ali već nakon ruske aneksije Krima 2014., Švedska je počela jačati svoju obranu.

"Bili smo odjeveni za šetnju po sunčanu vremenu kad nas je zatekla oluja. Na brzinu smo od Amerikanaca posudili kišobrane, čizme i tople veste", slikovito objašnjava švedski analitičar Dalsjo te izjavljuje: "Švedska je daleko od toga da ima dovoljno sredstava kako bi se sama branila".

Ta skandinavska zemlja koja dva stoljeća nije ratovala, ponovno je 2017. uvela obvezno služenje vojnog roka.

U siječnju je Švedska rasporedila oružane ophodnje na otoku Gotlandu pošto su tri ruska desantna broda uplovila u Baltičko more.

Finska je objavila da je povećala "spremnost" provedbom vojnih vježbi diljem zemlje.

Helsinki se tiho priprema iza scene, kaže Salonius-Pasternak.

Tagovi: Finska, Švedska, Ukrajina, NATO, Rusija, Vladimir Putin
PROČITAJ I OVO
Srbija potpisala deklaraciju o neopravdanoj agresiji Rusije na Ukrajinu
OPREDIJELILI SE
Srbija potpisala deklaraciju o neopravdanoj agresiji Rusije na Ukrajinu
BEOGRAD - Deset zemalja jadransko-jonske regije, među kojima i Srbija, usvojilo je na svom godišnjem sastanku u Tirani deklaraciju u kojoj su invaziju Rusije na Ukrajinu nazvale nezakonitom i neopravdanom agresijom te izrazile predanost "suverenitetu, neovisnosti te jedinstvu i teritorijalnom integritetu" Ukrajine.
Bećirović protukandidat Izetbegoviću za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH
USUSRET IZBORIMA
Bećirović protukandidat Izetbegoviću za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH
MOSTAR - Potpredsjednik SDP-a Denis Bećirović u subotu je predstavljen kao zajednički kandidat sedam oporbenih stranaka te će se najvjerojatnije suprotstaviti Bakiru Izetbegoviću iz vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije na izborima za bošnjačkog člana BiH Predsjedništva najesen ove godine.
Erdogan: Turska od kandidata za NATO traži suradnju u borbi protiv terorizma
UVJET
Erdogan: Turska od kandidata za NATO traži suradnju u borbi protiv terorizma
ISTANBUL - Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je šefu NATO-a Jensu Stoltenbergu da Ankara neće pozitivno gledati na članstvo Švedske i Finske u savezu ako te dvije zemlje jasno ne pokažu suradnju u borbi protiv terorizma i u ostalim pitanjima.
Grlić Radman: Izborna reforma u BiH do listopada se teško može dogovoriti
PORUKE
Grlić Radman: Izborna reforma u BiH do listopada se teško može dogovoriti
ZAGREB - Posjet Charlesa Michela susjednoj zemlji može se nazvati "povijesnim činom", smatra Grlić Radman.
Biden potpisao zakon o pomoći Ukrajini od 40 milijarda dolara
POMOĆ
Biden potpisao zakon o pomoći Ukrajini od 40 milijarda dolara
WASHINGTON - Američki predsjednik Joe Biden potpisao je zakon, što ga je Kongres usvojio u četvrtak, kojim se osigurava 40 milijarda dolara za ratnu pomoć Ukrajini, objavila je u subotu Bijela kuća.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE