GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Američka ekonomija neočekivano izgubila 23.000 radnih mjesta u srpnju

Američka ekonomija neočekivano izgubila 23.000 radnih mjesta u srpnju
TRŽIŠTE RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.08.2026 / 16:22
Autor: SEEbiz
WASHINGTON - Američko gospodarstvo zabilježilo je neočekivani pad broja radnih mjesta tijekom srpnja, dok je stopa nezaposlenosti blago pala, izvijestio je u petak Zavod za statistiku rada u pregledu koji pokazuje usporavanje zaposlenosti.

Broj zaposlenih izvan poljoprivrednog sektora pao je za sezonski prilagođenih 23.000 za mjesec, u usporedbi s revidiranih 20.000 za lipanj. Dow Jonesova konsenzusna prognoza očekivala je porast od 83.000.

Istodobno, nezaposlenost je pala na 4,1%, dok je stopa sudjelovanja radne snage dodatno pala na 61,4%, najnižu razinu u više od pet godina, što je još jedan pokazatelj da manje Amerikanaca radi ili traži posao.

Osim slabih brojki za lipanj i srpanj, konačni broj za svibanj revidiran je na 63.000, odnosno 66.000 manje od prethodne procjene. Revidirane brojke smanjile su 12-mjesečni prosjek na samo 34.000.

„Izvješće o zaposlenosti u srpnju potvrdilo je da tržište rada još nije sasvim izašlo iz krize“, rekla je Nicole Bachaud, ekonomistica za rad u ZipRecruiteru.

Pad je predvođen padom od 50.000 radnih mjesta u obrazovanju u lokalnoj samoupravi i gubitkom 19.000 radnih mjesta u maloprodaji. Financijske aktivnosti također su zabilježile pad od 14.000, a sektor razonode i ugostiteljstva izgubio je 40.000, što je moguća posljedica završetka Svjetskog prvenstva.

Zdravstvo, koje je bilo vodeći sektor za stvaranje radnih mjesta, poraslo je za 22.000, što je ispod 12-mjesečnog prosjeka od 36.000. Građevinarstvo je također zabilježilo porast od 22.000.

Broj zaposlenih u privatnom sektoru porastao je za mjesec dana, za 30.000, dok je broj radnih mjesta u državnoj upravi opao za 53.000.

Dok su radna mjesta ostala nepromijenjena, plaće radnika također praktički nisu porasle tijekom mjeseca. Prosječna zarada po satu porasla je za samo 2 centa, čime je 12-mjesečni prosjek pao na 3,2%, što je ispod predviđenog povećanja od 3,5% i najniža razina od svibnja 2021.

Tagovi: #AMERIČKO TRŽIŠTE RADA, #NEZAPOSLENOST, #ZAPOSLENOST
PROČITAJ I OVO
Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto
OČEKIVANJA
Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto

ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva.

Cijene energije glavni generator rasta inflacije
INFLACIJA
Cijene energije glavni generator rasta inflacije
ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije.
HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije
CIJENE
HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije
ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB).
Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija
CIJENE
Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija
ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto.
Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto
PREMIJER
Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto
ZAGREB - Hrvatska će voditi računa da nakon rebalansa proračuna deficit bude u okviru dopuštenih 3 posto BDP-a koji bi trebao rasti 2,3 posto, javni dug smanjiti se na 55,5 posto, dok će inflacija biti nešto veća od 3 posto zbog energetske krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, izjavio je u utorak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE