Američka ekonomija porasla 3,3% u drugom tromjesečju, jače nego što se prvotno mislilo |
| Objavljeno: 28.08.2025 / 18:47 |
| Autor: SEEbiz |
| WASHINGTON - Američko gospodarstvo raslo je bržim tempom od očekivanog u drugom tromjesečju, jer su se potrošači i poduzeća oduprli volatilnosti carina. |
|
Bruto domaći proizvod porastao je godišnjom stopom od 3,3% u razdoblju od travnja do lipnja, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvo trgovine u svojoj drugoj procjeni za najopsežniju mjeru ekonomske aktivnosti. Očitavanje je bilo bolje od početne procjene od 3,0%, kao i od konsenzusne prognoze Dow Jonesa od 3,1%. Potrošnja, koja je porasla za 1,6% u usporedbi s početnom procjenom od 1,4%, pomogla je u povećanju brojke. Važno je da je mjera nazvana konačna prodaja privatnim domaćim kupcima skočila za 1,9%, u odnosu na prethodnu brojku od 1,2%. Dužnosnici Federalnih rezervi pomno prate tu metriku kao pokazatelj potražnje i prodaje koja se usredotočuje na aktivnost unutar granica SAD-a, što je posebno važna mjera s obzirom na neizvjestan utjecaj carina predsjednika Donalda Trumpa. Brojka BDP-a također je odražavala neobičan utjecaj carina u odnosu na trgovinske brojke. Uvoz, koji oduzima od BDP-a, pao je za 29,8% u tromjesečju nakon što su tvrtke gomilale zalihe prije Trumpove objave o "Danu oslobođenja" 2. travnja. Brojka je bila nešto manja od prethodne procjene od 30,3%. Istodobno, izvoz, koji doprinosi BDP-u, pao je za 1,3% u usporedbi s prethodnom procjenom od -1,8%. Uzimajući sve brojke zajedno, neto izvoz dodao je gotovo 5 postotnih bodova ukupnom iznosu za drugo tromjesečje. U prvoj polovici godine BDP je porastao za oko 2,1%, ili u prosjeku nešto više od 1% po tromjesečju. Gospodarstvo se smanjilo za 0,5% u prvom tromjesečju, uglavnom zbog utjecaja navale uvoza. "Dobra vijest je da je potrošnja bila veća nego što se prije mislilo. Amerikanci nastavljaju trošiti unatoč carinama i neizvjesnosti, iako sporijim tempom nego prethodnih godina", rekla je Heather Long, glavna ekonomistica u Navy Federal Credit Union. „U budućnosti će gospodarstvo vjerojatno ostati u ovom sporijem načinu rada s potrošnjom i rastom od oko 1,5% kako tarife postaju vidljivije američkim potrošačima.“ S podacima za prvi mjesec uglavnom u knjigama, gospodarstvo raste tempom od 2,2% u trećem tromjesečju, prema mjerenju GDPNow atlantskih FED-ova. Procjene vezane uz inflaciju malo su se promijenile u odnosu na početno očitanje. Cijene temeljnih osobnih rashoda, koje isključuju nestabilne kategorije hrane i energije, porasle su za 2,5%, nepromijenjene u odnosu na prethodnu brojku, dok je glavni indeks cijena PCE neznatno pao na 2%, u skladu s ciljem inflacije FED-a. |
|
|
| Tagovi: #američka ekonomija, #bdp, #inflacija, #osobna potrošnja, #potrošnja |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |