Američki deficit izmaknuo kontroli |
| Objavljeno: 17.10.2026 / 09:09 |
| Autor: SEEbiz |
| WASHINGTON - Deficit saveznog proračuna SAD-a za 2026. godinu u petak je službeno dosegnuo 1,992 bilijuna dolara; riječ je o konačnom obračunu na kraju fiskalne godine savezne vlade, što ujedno služi kao još jedan podsjetnik na sve veću ovisnost Washingtona o zaduživanju. |
|
Taj iznos deficita čini oko 6 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) SAD-a, a rezultat je ukupnih prihoda od 5,403 bilijuna dolara u fiskalnoj godini naspram ukupnih rashoda od 7,396 bilijuna dolara. Podatak za 2026. godinu predstavlja porast od 12 % u odnosu na deficit od 1,775 bilijuna dolara zabilježen 2025. godine. Ove su konačne brojke objavljene u mjesečnom izvještaju Ministarstva financija za rujan, koji obuhvaća posljednji mjesec fiskalne godine američke savezne vlade. Ovakvo zaduživanje potaknulo je ozbiljna upozorenja ekonomista da SAD sada redovito bilježi godišnje deficite kakvi su se prije viđali samo tijekom recesija i ratova. Ukupni nacionalni dug SAD-a u kolovozu je premašio 40 bilijuna dolara, a sada iznosi više od 40,3 bilijuna dolara. Najnoviji podatak Ministarstva financija o stanju duga objavljen je prošle srijede, prema kojem ukupni nacionalni dug SAD-a iznosi 40.329.229.827.541,02 dolara. Neovisni stručnjaci za proračunsku odgovornost iz organizacije *Committee for a Responsible Federal Budget* (Odbor za odgovoran savezni proračun) u nedavnoj su analizi istaknuli da su „budući fiskalni izgledi zemlje još sumorniji”, napominjući da bi godišnji deficiti do 2036. godine mogli dosegnuti 3,1 bilijun dolara, ako ne dođe do promjene fiskalne putanje. Navedena skupina istaknula je da godišnji troškovi kamata na dug sada iznose 1,1 bilijun dolara, što čini rekordnih 3,4 % BDP-a, te je to druga najveća stavka u državnom proračunu. Iako su troškovi kamata na dug još uvijek manji od izdataka za sustav socijalne sigurnosti (*Social Security*), oni su sada veći od izdataka za zdravstveni sustav za starije osobe (*Medicare*) ili proračuna za obranu. Članovi tima predsjednika Trumpa pokušali su prikazati ovogodišnji iznos — najveći godišnji deficit, ne računajući 2020. i 2021. godinu kada su proračuni bili uvećani zbog potrošnje povezane s pandemijom COVID-a — kao prolaznu pojavu, te inzistiraju na tome da se fiskalna situacija u SAD-u stavlja pod kontrolu. Ministar financija Scott Bessent usredotočio se na povrate carina, naložene od strane Vrhovnog suda, zbog kojih se stavka koja je donosila prihode u posljednjim mjesecima pretvorila u trošak za državu. Doista, utjecaj povrata carina bio je značajan: tijekom protekle godine isplaćeno je 144,6 milijardi dolara na ime povrata carina, no analize deficita također ukazuju na niz drugih čimbenika koji su pridonijeli njegovu rastu. Sustav za praćenje državne potrošnje, koji vodi inicijativa „Hamilton Project”, pokazuje da državna potrošnja u 2026. godini kontinuirano raste. Taj sustav prati potrošnju po kalendarskim godinama i pokazuje da je, zaključno s 14. listopada, državna potrošnja zabilježila skok u svakoj od posljednje tri godine. |
|
|
| Tagovi: #američki deficit, #američki proračun, #scott bessent, #donald trump |
| PROČITAJ I OVO | ||
| MMF zadržao svoju prognozu rasta svjetske ekonomije na 3,1 posto |
| WASHINGTON - Svjetsko gospodarstvo suočava se s oprečnim pritiscima: poremećaji u opskrbi energijom usporavaju gospodarsku aktivnost, dok brzi razvoj umjetne inteligencije potiče ulaganja i potražnju, rekla je Kristalina Georgieva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |