Amerikanci su manje sretni, tvrdi Goldman Sachs

Indeks raspoloženja potrošača, koji prati Sveučilište u Michiganu, ove je godine dosegnuo rekordno niske razine. U rujnu je indeks na godišnjoj razini pao za 13 %, što je posljedica pada od gotovo 8 % samo u odnosu na kolovoz.

Širi pesimizam u društvu

Ekonomisti se već dugo pitaju zašto je raspoloženje ostalo potisnuto još od pandemije bolesti COVID-19, unatoč tome što gospodarstvo na papiru bilježi dobre rezultate. Ekonomist Goldman Sachsa, Joseph Briggs, ovog je tjedna klijentima poručio da bi taj pritisak prema dolje mogao proizaći iz šireg pesimizma u društvu.

„Niska razina iskazanog ekonomskog raspoloženja vjerojatno odražava temeljniju, negativnu procjenu stanja u svijetu, a ne samog gospodarstva”, napisao je Briggs klijentima.

Svakako, Briggs je napomenuo da inflacijski pritisci vjerojatno također narušavaju povjerenje. Ipak, istaknuo je da „niža razina sreće” općenito može djelomično objasniti trajni nesrazmjer između raspoloženja i drugih pokazatelja gospodarske uspješnosti – poput rasta bruto domaćeg proizvoda ili kretanja na burzi – koji nude optimističniju sliku.

Nije sve u novcu

Briggs je ukazao na podatke iz istraživanja *General Social Survey* Sveučilišta u Chicagu, koji pokazuju da se razina sreće nikada nije u potpunosti oporavila nakon pada tijekom pandemije. Udio ispitanika koji se osjećaju „vrlo sretno” pao je s 31 % u 2016. godini na 23 % u 2024. godini, pokazuju podaci istraživanja. Istovremeno, postotak onih koji su se izjasnili kao „ne baš sretni” porastao je s 13 % na 20 %.

Prema Briggsovoj analizi podataka, opća razina sreće zabilježila je oštriji pad nego percepcija financijskog zadovoljstva, koja se također prati u tom istraživanju.

Briggs nije jedini ekonomist koji ukazuje na pad pokazatelja sreće. Joanne Hsu, voditeljica istraživanja na Sveučilištu u Michiganu, ranije je ove godine za CNBC izjavila da silazni trend raspoloženja odražava pokazatelje koji bilježe pad sreće i povjerenja u javne institucije.

Briggs je također istaknuo povezanost između niže opće razine sreće i pada povjerenja u institucije. Utvrdio je da je smanjeno povjerenje u ta tijela uzrokovalo „nesrazmjerno velik dio” pada neto razine sreće posljednjih godina.

S obzirom na povezanost s neekonomskim čimbenicima, pokazatelji raspoloženja potrošača možda se neće poboljšati čak ni ako gospodarstvo nastavi bilježiti dobre rezultate, rekao je Briggs. Posljedično, raspoloženje potrošača moglo bi postati manje koristan pokazatelj gospodarske dinamike, zaključio je.