GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Analitičar HNB-a: Zaduživanje države u stranoj valuti povećava rizik

Analitičar HNB-a: Zaduživanje države u stranoj valuti povećava rizik
ZADUŽIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.03.2021 / 14:57
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Zaduživanje države u stranoj valuti povećava rizik i smanjuje kapacitet za samostalno suzbijanje financijskih kriza krize, rekao je u utorak analitičar Hrvatske narodne banke Mislav Brkić, koji je ocijenio da će Hrvatska imati mnoge koristi od uvođenja eura.

U organizaciji Instituta za javne financije, Brkić je održao virutalno predavanju "Troškovi i koristi zaduživanja države u stranoj valuti: je li ono izvor ranjivosti za članice EU-a izvan eurozone?", na temelju i svog članka objavljenog u časopisu Public Sector Economics, u kojemu je uz ostalo ponudio odgovore na niz pitanja, uz ostalo, zašto su baš Bugarska i Hrvatska, od svih članica EU-a koje nisu uvele euro, prve poduzele korake u smjeru uvođenja te valute.

Brkić, naime, objašnjava kako dugoročno gledano i Bugarska i Hrvatska imaju mnogo razloga za uvođenje eura. Naime, njihov javni dug se većinom sastoji od obveza nominiranih u euru, imaju visoke razine kreditne i depozitne euroizacije, što je za njih dodatan izvor ranjivosti. Uvođenje eura omogućilo bi im manju izloženost rizicima i veću otpornosti na financijske krize, istaknuo je.

U svom je predavanju naglasio i kako je zaduživanje u stranoj valuti izvor rizika i treba ga, ako je moguće, izbjegavati. No, u nekim se zadanim okolnostima, primjerice kada je sustav kao kod nas visoko euriziran, odnosno kada su domaći izvori financiranja oskudni, država mora ponekad zadužiti u inozemstvu.

To, po njemu, ne mora nužno dovesti do dužničke krize, ako su fundamenti dobri - ako je ročnost duga povoljna, pričuve visoke, financijski sustav stabilan, odnosno ako država nema neke druge makroneravnoteže koje bi mogle kod investitora stvoriti sumnju u održivost duga.

Hrvatski su fundamenti dobri, naveo je Brkić, dodavši da je naša država zadržala kreditni rejting čak i u globalnoj covid krizi.


"Zaduživanje države može imati postojan efekt što pridonosi rastu pričuva, a pričuve su bitne radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava, tj. radi očuvanja i stabilnosti ukupne kredibilnosti zemlje", rekao je Brkić.

Države koje za sada ne žele euro objektivno će neto slabije profitirati uvođenjem eura od Hrvatske jer su te zemlje slabije euroizirane od nas i imaju manje valutni rizik, a upravo valutni rizik, odnosno ukidanje valutnog rizika glavni je motiv Hrvatske što je krenula put eurozone, kazao je.

Govoreći o prednostima uvođenja eura u Hrvatskoj, naglasio je uz ostalo i da uvijek kada izbije neka financijska kriza Hrvatska narodna banka mora braniti tečaj, a kada uđemo u eurozonu to više neće morati raditi.

Ako je javni dug pretežno nominiran u stranoj valuti, onda nerijetko dolazi do povećanja omjera duga i BDP-a, do povećanja proračunskih izdataka za kamatu, kao i do povećanja premije za rizik države. Zaduživanje države u stranoj valuti dovodi i do smanjenja kapaciteta za suzbijanje financijske krize. S druge strane, države koje se ne zadužuju isključivo u stranoj valuti imaju veliki kapacitet za suzbijanje dužničkih i bankovnih kriza, istaknuo je Brkić.

Po njemu, dužnička kriza u razdoblju od 2010. do 2012. i kriza uzrokovana koronom imale bi teže posljedice za eurozonu da Europska centralna banka nije imala praktički neograničen kapacitet financiranja.

Istina je, međutim, da se države s relativno malim financijskim tržištima često koriste inozemnim zaduženjima. Isto tako, većina država ne može se u inozemstvu zaduživati u vlastitoj valuti, a Hrvatska se i u vlastitoj državi zadužuje u stranoj valuti, napomenuo je.

Po podacima koje je iznio, Bugarska i Hrvatska imaju najviše udjele duga u stranoj valuti u ukupnom javnom dugu - Bugarska 81 posto, Hrvatska 71,6 posto. Te su zemlje ujedno i najizloženije rizicima, za razliku od recimo Rumunjske, Poljske, Mađarske ili Češke. Ti će rizici nestati uvođenjem eura, naveo je.

Tagovi: Mislav Brkić, zaduživanje u stranoj valuti, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
S&P poboljšao izglede kreditnog rejtinga Crne Gore iz stabilnog u pozitivan
IZGLEDI
S&P poboljšao izglede kreditnog rejtinga Crne Gore iz stabilnog u pozitivan
PODGORICA - Agencija za kreditni rejting, Standard & Poor’s (S&P), objavila je novi izveštaj za Crnu Goru, u kome je dosadašnji izgled, označen kao „stabilan“, poboljšan u „pozitivan“, uz zadržavanje ocene B/B, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Uskrs i turistička sezona dodatni su rizici za rast inflacije
RIZICI
Uskrs i turistička sezona dodatni su rizici za rast inflacije
ZAGREB - Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni – podatak je koji bi neupućenog promatrača mogao zabrinuti. Ali premijer Andrej Plenković kaže – sve je očekivano, problema nema.
Hoće li inflacija dodatno ubrzati zbog rasta plaća?
PLAĆE
Hoće li inflacija dodatno ubrzati zbog rasta plaća?
ZAGREB - Stagnacija godišnje stope inflacije - koja je u veljači, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 4,1 posto - nije dobra vijest za potrošače nakon njezina višemjesečnog usporavanja.
Počeli su pregovori o uvođenju minimalnog globalnog poreza za milijardere
POREZI
Počeli su pregovori o uvođenju minimalnog globalnog poreza za milijardere
WASHINGTON - Početkom ovog tjedna najveća svjetska gospodarstva započela su pregovore o uvođenju minimalnog globalnog poreza za milijardere.
Četvrtina zaposlenih u Njemačkoj ima migrantsko podrijetlo
PORIJEKLO
Četvrtina zaposlenih u Njemačkoj ima migrantsko podrijetlo
BERLIN - Mnogi njemački sektori oslanjaju se na ljude stranog podrijetla zbog nedostatka kvalificirane radne snage diljem zemlje, objavio je u petak Savezni ured za statistiku.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE