GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Analitičari: Neopravdano je uvoditi ekstraporez gospodarstvu na rubu recesije

Analitičari: Neopravdano je uvoditi ekstraporez gospodarstvu na rubu recesije
STAVOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.11.2022 / 10:00
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Uvođenje dodatnog nameta hrvatskim kompanijama šokiralo poslodavce, ali njihovo mišljenje dijele i ekonomisti jer smatraju da nepotrebno zahvaća sve poduzetnike.

Kako je na samom početku mandata otklonio mogućnost uvođenja poreza na nekretnine, za koji se svojedobno zalagao, činilo se da će ministar financija Marko Primorac teško posezati za novim porezima.

Ipak, njegova interpretacija ekstra profita pokazala je da će mu prvi proračun obilježiti upravo dizanje poreza, za razliku od prethodnog ministra financija Zdravka Marića koji je gotovo svake godine rado "častio" nekim poreznim rasterećenjem.

Kao što se moglo i očekivati, oni koji bi mogli biti zahvaćeni novim porezom bučno negoduju: HUP je "šokiran", a predstavnici poslodavaca ne štede argumentima u osudi Vladine namjere.

No, i među ekonomistima prevladava stajalište da je ministar financija, bez potrebe, zahvatio preširoko, da bi nova mjera mogla samo pogoršati stanje ekonomije u trenutku kada je na samom rubu recesije.

Dok ministar Primorac naglašava kako je uvođenje poreza opravdano jer u teškim okolnostima za građane i poduzetnike solidarnost treba doći do izražaja "i gdje svatko mora podnijeti teret krize", za Danijela Nestića s Ekonomskog instituta takav je pristup vrlo problematičan. Kao prvo, nalikuje na porez solidarnosti, premda ekonomija, barem zasad, nije ni ušla u recesiju. No, najproblematičniji je njegov obuhvat.

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da je inflacija obezvrijedila i kapital poduzeća, što znači da će imati otežano buduće financiranje.

"Stoga bi bilo primjerenije da država vrati zaštitnu kamatu u oporezivanju dobiti", napominje Ivanov. Jer, time bi pridonijela zadržavanju neto dobiti poduzeća i povećanju kapitala.

"Vađenje" na solidarnost koja je dogovorena na razini EU, piše analitičar Velimir Šonje u tekstu "Plusevi i minusi prijedloga proračuna za 2023. godinu", nema smisla. Jer, EU je nešto rekla o porezima u energetskom sektoru, a ne u cjelokupnom gospodarstvu. On smatra da je posrijedi "autohtoni domaći proizvod" koji zamjenjuje ono što možda ima smisla – oporezivanje energetskih proizvođača i trgovaca koji su imali eksploziju dobiti ove godine, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.

Tagovi: porez na ekstraprofit, andrej Plenković, Marijana Ivanovi, Zdravko Marić, Marko Primorac, Velimir Šonje
PROČITAJ I OVO
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina
ZABRINUTOST
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina
NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon zabrinut je da bi se američko gospodarstvo moglo suočiti s ponavljanjem problema koji su kočili zemlju tijekom 1970-ih.
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
IZNENAĐENJE
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE