GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Analitičari: Neopravdano je uvoditi ekstraporez gospodarstvu na rubu recesije

Analitičari: Neopravdano je uvoditi ekstraporez gospodarstvu na rubu recesije
STAVOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.11.2022 / 10:00
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Uvođenje dodatnog nameta hrvatskim kompanijama šokiralo poslodavce, ali njihovo mišljenje dijele i ekonomisti jer smatraju da nepotrebno zahvaća sve poduzetnike.

Kako je na samom početku mandata otklonio mogućnost uvođenja poreza na nekretnine, za koji se svojedobno zalagao, činilo se da će ministar financija Marko Primorac teško posezati za novim porezima.

Ipak, njegova interpretacija ekstra profita pokazala je da će mu prvi proračun obilježiti upravo dizanje poreza, za razliku od prethodnog ministra financija Zdravka Marića koji je gotovo svake godine rado "častio" nekim poreznim rasterećenjem.

Kao što se moglo i očekivati, oni koji bi mogli biti zahvaćeni novim porezom bučno negoduju: HUP je "šokiran", a predstavnici poslodavaca ne štede argumentima u osudi Vladine namjere.

No, i među ekonomistima prevladava stajalište da je ministar financija, bez potrebe, zahvatio preširoko, da bi nova mjera mogla samo pogoršati stanje ekonomije u trenutku kada je na samom rubu recesije.

Dok ministar Primorac naglašava kako je uvođenje poreza opravdano jer u teškim okolnostima za građane i poduzetnike solidarnost treba doći do izražaja "i gdje svatko mora podnijeti teret krize", za Danijela Nestića s Ekonomskog instituta takav je pristup vrlo problematičan. Kao prvo, nalikuje na porez solidarnosti, premda ekonomija, barem zasad, nije ni ušla u recesiju. No, najproblematičniji je njegov obuhvat.

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da je inflacija obezvrijedila i kapital poduzeća, što znači da će imati otežano buduće financiranje.

"Stoga bi bilo primjerenije da država vrati zaštitnu kamatu u oporezivanju dobiti", napominje Ivanov. Jer, time bi pridonijela zadržavanju neto dobiti poduzeća i povećanju kapitala.

"Vađenje" na solidarnost koja je dogovorena na razini EU, piše analitičar Velimir Šonje u tekstu "Plusevi i minusi prijedloga proračuna za 2023. godinu", nema smisla. Jer, EU je nešto rekla o porezima u energetskom sektoru, a ne u cjelokupnom gospodarstvu. On smatra da je posrijedi "autohtoni domaći proizvod" koji zamjenjuje ono što možda ima smisla – oporezivanje energetskih proizvođača i trgovaca koji su imali eksploziju dobiti ove godine, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.

Tagovi: porez na ekstraprofit, andrej Plenković, Marijana Ivanovi, Zdravko Marić, Marko Primorac, Velimir Šonje
PROČITAJ I OVO
Podignuta procjena rasta američkog BDP-a u trećem tromjesečju
BOLJE PROGNOZE
Podignuta procjena rasta američkog BDP-a u trećem tromjesečju
WASHINGTON - Američko gospodarstvo poraslo je u trećem kvartalu nešto snažnije no što je prvotno procijenjeno, uz podršku jačeg izvoza i veće potrošnje građana, pokazala je u srijedu nova procjena ministarstva trgovine.
Njemačka otvara vrata stranim radnicima
RADNICI
Njemačka otvara vrata stranim radnicima
BERLIN - Njemačko gospodarstvo već godinama ne može privući dovoljno kvalificiranih radnika, a taj će problem uskoro postati još akutniji odlaskom u mirovinu velike generacije baby boomera. Vlada je u srijedu predstavila plan kojim šire otvara vrata radnoj snazi iz zemalja izvan Europske unije.
Kineska ekonomija zbog strogih mjera protiv korone i dalje u padu
PMI INDEX
Kineska ekonomija zbog strogih mjera protiv korone i dalje u padu
PEKING - Aktivnosti u kineskoj industriji i uslužnom sektoru ponovo se smanjila u studenome, kliznuvši na najnižu razinu u sedam mjeseci, pokazuju službeni podaci, odražavajući utjecaj novog vala zaraze covidom i strogih mjera suzbijanja virusa.
Potrošnja u Hrvatskoj u listopadu pala 0,4 posto
MALOPRODAJA
Potrošnja u Hrvatskoj u listopadu pala 0,4 posto
ZAGREB - U Hrvatskoj je u listopadu potrošnja u maloprodaji realno pala za 0,4 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na daljnje usporavanje rasta gospodarstva na početku četvrtog tromjesečja.
Pad industrijske proizvodnje u listopadu, najviše zbog energije
INDUSTRIJA
Pad industrijske proizvodnje u listopadu, najviše zbog energije
ZAGREB - U Hrvatskoj je u listopadu industrijska proizvodnja pala za 0,3 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na daljnje usporavanje rasta gospodarstva na početku četvrtog tromjesečja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE