Analitičari o padu BDP-a: Najgore je prošlo

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovice 2014. godine.

To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara.

Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto.

Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.

„Već u drugoj polovici ožujka djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19, uz izrazito visoku neizvjesnost, utjecali su na snažno pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača uz istovremeni visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti. Uz to, režim prelaska unutarnjih granica Europske unije bio je otežan što uz potpuno i/ili djelomično zatvaranje većine europskih granica implicirao snažan pad izvoza i uvoza roba i usluga tijekom drugog tromjesečja”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Zbog pandemije je u drugom tromjesečju oštro pala osobna potrošnja.Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Bruto investicije u fiksni kapital pale su, pak, za 14,7 posto na godišnjoj razini.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini.Pritom je uvoz roba smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.

U drugom je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, za 0,7 posto na godišnjoj razini.

RBA: Očekujemo rast nezaposlenosti, pad raspoloživog dohotka
Do objave podataka o BDP-u analitičari RBA očekivali su u cijeloj ovoj godini pad gospodarstva od 8,5 posto.

„Posljednja objava potvrđuje će pad u 2020. godini biti zamjetno viši. Najveći doprinos padu i na razini cijele 2020. doći će od osobne potrošnje, zbog rasta nezaposlenosti, pada zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka, dok će se investicije zamjetno smanjiti ili odgoditi pod utjecajem izrazito visoke neizvjesnosti”, navode analitičari RBA.

Jedina sastavnica BDP-a koja bi na razini godine mogla imati pozitivan doprinos BDP-u je državna potrošnja, smatraju.

„Oštar pad BDP bio je očekivan. Pad je zabilježen u gotovo svim najvažnijim segmentima, i to po dvoznamenkastim stopama, osim u potrošnji države. Među ostalim, već godinama nije u prvoj polovici godine zabilježen negativan utjecaj zaliha na BDP. Naime, u normalnim godinama zalihe rastu u drugom kvartalu, dobrim dijelom zbog pripreme za turističku sezonu. Ove su godine zbog skromnije turističke sezone, kao i nižih investicija uslijed pada potrošnje, zalihe negativno utjecale” kaže Goran Šaravanja, osnivač i direktor konzultantske kuće Imelum.

S obzirom na pad u drugom tromjesečju za 15 posto, Šaravanja očekuje da će u cijeloj godini pad gospodarstva biti po dvoznamenkastoj stopi.

Bio bi ti veći pad nego 2009. godine, kada je na početku financijske krize gospodarstvo potonulo dosad rekordnih 7,4 posto.

No, bolja nego što se očekivalo turistička sezona ublažit će, kaže Šaravanja, pad u idućim tromjesečjima. „Najgore je prošlo, dno je dosegnuto u drugom tromjesečju”, kaže Šaravanja.

U srpnju i kolovozu pokazalo se, naime, da je turistička sezona znatno bolja od očekivanja, no očekivanja su bila vrlo niska – oko 30 posto lanjskog prometa.

Činjenica je da će turistički promet biti znatno manji nego u istom lanjskom razdoblju, stoga se očekuje i pad gospodarstva u trećem tromjesečju.

Tim više što se očekuje daljnji pad izvoza i uvoza dobara, s obzirom na recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj...

Prema podacima Eurostata, u drugom je tromjesečju BDP Europske unije pao za rekordnih 14 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto.

Zbog svega toga, jasno je da će i hrvatsko gospodarstvo zaroniti u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP je u drugom tromjesečju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini potonuo 15,1 posto.

To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je 11,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine pad iznosio 14,1 posto.

DZS je u izvješću poručio da su se okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

„Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a”, poručio je DZS.