Analitičari: Politička volja ključna za realizaciju Draghijeva plana

Ekonomisti Marko Jaklič i Bojan Ivanc u izvješću identificiraju odgovarajuće smjerove, no za provedbu će biti potrebna i politička volja članica EU.

Draghi je pozvao na velike investicije od 750 do 800 milijardi eura godišnje. Prema Marku Jakliču, profesoru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, ulaganja u infrastrukturu pametne mobilnosti, u proizvodnju i distribuciju električne energije i zdravstvenu infrastrukturu svakako su potrebna Europi, svaka članica ima i svoje potrebe za ulaganjima, ali problem je financiranje. Kako napominje Draghi, zajedničko zaduživanje EU-a trebalo bi aktivirati kako bi se ostvarile ambicije EU-a na području digitalne i zelene transformacije te za hitno potrebno povećanje obrambenih sposobnosti.

Europa je bila sposobna zajedničkog zaduživanja dok se nosila s covid krizom, no većina zemalja, uključujući Njemačku, izrazito je protiv toga, rekao je Jaklič za STA.

“Dosta sam skeptičan, svakako postoje ekonomski razlozi za zajedničko ulaganje i financiranje, ali nisam siguran da još postoji politička zrelost. Bit ću pozitivno iznenađen ako nova Europska komisija pokaže da je sposobna uvjeriti zemlje članice, barem neke ključne, poput Njemačke, da je to potrebno učiniti”, rekao je Jaklič.

„Europa je izgubila izvoznu konkurentnost na trećim tržištima, manje na domaćim tržištima: glavni proizvođači zelenih tehnologija su iz Azije, posebice iz Kine. Kina također promiče razvoj pravih tehnologija i veličinu tržišta, a okrutnost tržišne borbe na domaćem tržištu jača kineske tvrtke da budu uspješne i na drugim tržištima“, napisao je Bojan Ivanc, glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije (GZS),  za STA.

Među razlozima zaostajanja Ivanc navodi da je u Europi stabilnost društvenog sustava vrlo važan politički cilj, koji je podređen težnji za konkurentnošću. Europa nije naklonjena takvim kolebanjima na tržištu rada. Kako dodaje, čak iu kontekstu izazova njemačkog automobilskog giganta Volkswagena, glavna tema u medijima je postojanje radnih mjesta u tvornicama koje bi Volkswagen trebao zatvoriti.

“S obzirom na manjak zaposlenih u Europi, sadržajno ovo uopće nije izazov. Više se treba fokusirati na to koja će nova radna mjesta ponuditi transformirani Volkswagen“, kaže Ivanc.

Jačanje privatnih odn Po Jakličevim riječima, poduzetničke investicije, koje su prema nalazima izvješća nedostatne u Europi, svakako su važan faktor, a tržišta kapitala u Europi funkcioniraju drugačije nego u SAD-u. To je ujedno i jedan od razloga što u Europi ne poznajemo takozvane "super kompanije", kao što su Amazon, Meta, Alphabet.

Draghi napominje da ključni problem nije nedostatak inovacija, već njihov prijenos na tržište. Riječ je o prilično rizičnoj operaciji, napominje Ivanc, u Europi je manje simpatija za nju, osim toga, imamo pretjeranu regulativu koja ne dopušta prijelomne inovacije ili poremećaji poput onih koji se događaju u Aziji ili SAD-u.

"Izvješće nije idealan recept za svaku zemlju, ali je dosta dobar recept za poticanje razvoja europskih multinacionalnih kompanija koje bi se tako lakše nosile u tržišnoj borbi s američkim i azijskim konkurentima", uvjeren je Ivanc. Doista, Draghi upozorava da je Europi potrebna industrijska strategija, ali žali što nije u stanju koordinirati.

“Ako pogledamo posljednjih 15 godina, Europa daleko zaostaje za SAD-om u pogledu rasta produktivnosti. U SAD-u je predsjednik (Barack, op. a.) Obama, koji je preuzeo dužnost 2009. godine, krenuo s ozbiljnom industrijskom politikom“, kaže Jaklič. Obojica ekonomista među razlozima bolje konkurentske pozicije SAD-a navode nižu cijenu energenata u SAD-u, kao i poreznu politiku i dominaciju digitalnih tehnologija.

Slovenija je 2023. dosegla 85 posto prosjeka EU-a po razini produktivnosti prema standardu kupovne moći, no kako je u ovogodišnjem Izvješću o razvoju naveo Ured za makroekonomske analize i razvoj Republike Slovenije, to je još daleko od postavljeni cilj od 95 posto prosjeka EU do 2030. godine. Za poboljšanje pokazatelja potrebno je stoga poticati aktivnosti s višom dodanom vrijednošću i provoditi reforme u Sloveniji. Potrebno je više vizionarskog razmišljanja i politike koja će to moći učiniti stvarnošću, rekao je Jaklič.

“Svaka članica EU može se prepoznati u izvješću, a malo tko će mu se aktivno suprotstaviti. No, ne smijemo zaboraviti da pokazatelj produktivnosti nije jednoznačno pozitivan“, kaže Ivanc.

Možemo ga povećati snižavanjem troškova kod domaćih dobavljača, što može značiti preseljenje industrije materijala u inozemstvo, smanjenje broja zaposlenih uvođenjem veće automatizacije proizvodnje ili pak inovacijama preuzimanje tržišnih udjela od neeuropskih konkurenata, dodao je.