Analitičari: Rat u Ukrajini za ekonomiju EU daleko gori od koronakrize

U svjetlu ruskog napada na Ukrajinu, europski čelnici pojačali su planove za smanjenje prevelike ovisnosti o ruskoj energiji. Europski parlament pozvao je u četvrtak na hitan i potpun embargo na rusku naftu, ugljen, nuklearno gorivo i plin.

Međutim, ovaj agresivni zaokret ima cijenu za europsko gospodarstvo – ionako visoku inflaciju gurnut će na rekordne razine i prijeti potkopati oporavak proizvodnje koji je započeo prošle godine kada su se gospodarstva ponovno pokušala izvući iz pandemije covida-19, piše CNBC.

Voditelj globalnog makro istraživanja u ING banci Carsten Brzeski ističe da je Europa zbog rata posebno izložena riziku gubitka konkurentnosti na međunarodnom tržištu.

“Za Stari kontinent rat je puno veći izazov nego što je pandemija ikada bila. "Ne govorim samo o sigurnosnoj i obrambenoj politici, već prije svega o cjelokupnom gospodarstvu", rekao je Brzeski.

On kaže da je eurozona sada suočena s lošom stranom svog temeljnog ekonomskog modela, kao izvozno orijentirano gospodarstvo s velikom industrijskom okosnicom i velikom ovisnošću o uvozu energije.

Nakon što je posljednjih desetljeća uživala u prednostima globalizacije i međunarodne podjele rada, eurozona sada mora pojačati svoju zelenu tranziciju i napore za energetsku autonomiju, istovremeno povećavajući potrošnju na obranu, digitalizaciju i obrazovanje. Brzeski smatra da je to izazov koji "može i mora uspjeti".

“Ako i kada uspije, Europa bi trebala biti dobro pozicionirana. No, pritisak na financije i prihode kućanstava ostat će golem dok se to ne dogodi. "Dobit poduzeća će u međuvremenu ostati visoka", rekao je.

Dodaje da se u isto vrijeme Europa suočava s humanitarnom krizom i važnom gospodarskom tranzicijom.

“Rat se odvija u ‘žitnici’ Europe, ključnom području za proizvodnju žitarica i kukuruza. Cijene hrane će porasti na neviđene razine. Rast inflacije u razvijenim gospodarstvima mogao bi postati pitanje 'života i smrti' za gospodarstva u razvoju, rekao je Brzesi.

Prema njegovom mišljenju, financijska tržišta su "prevarena" pokušajima jačanja europskih akcija, jer, kako kaže, "trenutačno nema povratka u bilo kakvu normalnost bilo koje vrste".

Drugi ekonomisti vjeruju da će ovi tektonski potresi za europsko i globalno gospodarstvo staviti dodatni pritisak na središnje banke i vlade između čekića i nakovnja, žonglirajući između inflacije i fiskalne održivosti.

Francuska banka BNP Paribas u najnovijoj analizi ocjenjuje da će ubrzanje ostvarenja ciljeva dekarbonizacije, rasta državne potrošnje i duga, sve veće suzdržavanje globalizacije i sve veći inflatorni pritisci biti trajni problem.

"Ovo je izazovnije okruženje za središnje banke da provode monetarnu politiku i zadrže inflaciju u ciljanom rasponu, a ne samo da smanjuje njihovu sposobnost da se posvete određenoj politici, već i čini vjerojatnijim pogreške u politici", kaže Spiros Andreopoulos, viši ekonomist u BNP Paribas.

Također napominje da će povećanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija u konačnici otežati život fiskalnim vlastima.

“Iako to nije trenutni problem, ne samo zato što su vlade općenito produžile prosječno dospijeće svog duga iz godina s niskim kamatama, okruženje s višim kamatama može promijeniti i fiskalni račun. Zato bi na kraju problem održivosti duga mogao ponovno isplivati na površinu”, rekao je Andreopoulos.

Niska inflacija u novijoj povijesti eurozone znači da Europska središnja banka nikada nije bila prisiljena birati između fiskalne održivosti i praćenja svojih inflacijskih ciljeva, jer je niska inflacija zahtijevala prilagodljivu monetarnu politiku koja je pomogla fiskalnoj održivosti.

“Politički, ECB je bio u poziciji da uvjerljivo odbacuje, po našem mišljenju, optužbe da je pomogao vladama isticanjem niske stope inflacije. "Ovog puta ECB mora pooštriti svoju politiku kako bi obuzdala inflaciju u svjetlu daljnjeg povećanja javnog duga, naslijeđa pandemije i kontinuiranog pritiska na državnu blagajnu", zaključio je Andreopoulos.