GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Analitičari: Šušnjarove najave o rastu industrije su teško provedive

Analitičari: Šušnjarove najave o rastu industrije su teško provedive
REALNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.06.2024 / 09:20
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA - Najavu novog ministra gospodarstva Ante Šušnjara o povećanju udjela industrije u BDP-u, posebno proizvodnje hrane i prerađivačke industrije, bit će teško provesti u djelo.

- Trendovi u domaćem gospodarstvu idu ka deindustrijalizaciji uz značajan pad poljoprivredne proizvodnje, koja teško plasira svoje proizvode jer strani vlasnici vertikalno integriranih lanaca, poput bivšeg Agrokora, ionako namjeravaju rasprodati njegove sastavnice, komentirao je za Novi listdr. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta najavu novoimenovanog ministra.

Lovrinčević pri tom skreće pozornost na hrvatske trgovačke lance u stranom vlasništvu u kojima su domaći poljoprivredni proizvodi, odnosno hrana, manje zastupljeni od uvoznih, a velikih domaćih kompanija koje bi distribuirale hrvatske proizvode gotovo da više i nemamo, pa marže u Hrvatskoj, kaže, određuju stranci, dok ministar Šušnjar turizam vidi kao dobar kanal za plasman domaćih proizvoda.

– Sve polazi od marže, a kako je određuju strani vlasnici tgovačkih lanaca, tako gubimo pregovaračku moć. Plasmanom naših poljoprivrednih proizvoda na police trgovačkih lanaca povećavali smo udio domaće proizvodnje u ponudi, a ovako je smanjujemo, dok strani vlasnici zahvaljujući marži zarađuju više u Hrvatskoj, nego u svojim zemljama, pojašnjava Lovrinčević dodavši da nam industrija ovisi o uvozu i politikama marže. Istovremeno nam je uvoz veći od izvoza, a potrošnja raste iz mjeseca u mjesec, no industrijska proizvodnja ne prati tu potražnju pa smo u situaciji da maloprodaja cvjeta, dok industrija stagnira, a rezultat je manjak konkurentnosti domaće proizvodnje.

Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny upozorava pak da bi se novo-staro Ministarstvo gospodarstva moglo iscrpljivati na upravljanju još uvijek velikog broja poduzeća u vlasništvu države. Susjedne zemlje članice EU-a i europodručja poput Slovenije i Austrije, kaže, svojim ministarstvima gospodarstva, osim uloge regulatora, dodjeljuju ulogu unapređivanja ekonomskog sustava, kako bi bio privlačan međunarodnim ulagačima, i ulogu povećavanja opće konkurentnosti nacionalne ekonomije.

– Dakle, nije pravo pitanje kako će ministarstvo biti organizirano, već kakve će ekonomske politike voditi, u kontekstu zajedničkih politika EU-a, unapređivanja ekonomskog sustava kako bi postao privlačan međunarodnim investitorima, navodi Novotny dodavši da bi novo ministarstvo trebalo započeti strukturne reforme i otkloniti prepreke investicijama u sektorima koji se bore s manjkom konkurentnosti, ali i privući svjež kapital u državna poduzeća, dok prerađivačkoj inustriji treba pak žurna modernizacija, digitalizacija i robotizacija te novi prerađivački kapaciteti u poljoprivrednim regijama, odnosno Slavoniji. Pritom ističe da hrvatska prerađivačka industrija izvozi pet puta manje vrijednosti roba po glavi stanovnika od češke ili slovenske prerađivačke industrije.

Izazov za novog ministra gospodarstva svakako će biti i zaustavljanje pada broja zaposlenih u industriji, a posebno u prerađivačkoj industriji, za koju Lovrinčević kaže da odumire, a radnici koje uvozimo se ne zapošljavaju u prerađivačkoj industriji i ne mogu nam podići konkurentnost. Na nisku produktivnost hrvatske industrije već niz godina upozorava i Hrvatska udruga poslodavaca. Ističu da je produktivnost u glavnim sektorima cijele hrvatske ekonomije dva do tri puta niža u odnosu na prosjek Europske unije. Pritom prerađivačka industrija, u kojoj radi više od 230 tisuća ljudi ili 92 posto ukupno zaposlenih u hrvatskoj industriji, nastavlja bilježiti pad broja zaposlenih zbog čega je i ukupna proizvodnost rada u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani manja za jedan posto.

Industrija je prošle godine čak imala negativan utjecaj na nacionalni BDP, ponajviše zbog usporavanja gospodarstava naših najvećih trgovačkih partnera Njemačke i Italije, no negativan utjecaj industrije kompenzirao je snažan rast prometa u maloprodaji.

Priliku za oporavak industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori vide u narudžbama domaćeg sektora, no HUP upozorava na izostanak investicija privatnog sektora, koji bi mogao pogurati industriju, zbog lošijih uvjeta financiranja, sporijeg rasta kredita poduzećima (svega 3 posto nominalno) i nestabilne inozemne potražnje.

– Privatnim investicijama Hrvatska mora jačati proizvodni kapacitet i konkurentnost tvrtki, jer prema udjelu poslovnih investicija na razini 11 posto BDP-a zaostajemo u odnosu na prosjek Europske unije te prosjek regije srednje i istočne Europe (u oba slučaja gotovo 14 posto BDP-a), navode u HUP-u. Dodaju da je u sektoru industrijske proizvodnje primjetan pad optimizma, a uz snažan rast zaliha, posebno u izvozno orijentiranim sektorima, očekuju slabiju proizvodnju te lošiji, ali ipak očekivani, izvoz u narednom razdoblju.


U Hrvatskoj gospodarskoj komori podsjećaju da je industrijska proizvodnja počela značajnije usporavati još u zadnjem tromjesječju 2022. kada je njena bruto dodana vrijednost bila 4,8 posto niža nego prethodne godine, što je bio njen prvi godišnji pad od 2020. godine te da je cijelu prošlu godinu imala negativan učinak na BDP, uz izuzetak četvrtog kvartala kada je zabilježan rast obujma industrijske proizvodnje za 1,6 posto.

Ipak, postoje sektori u kojima nam je produktivnost veća od prosjeka Europske unije, a tu se prije svega ističe farmaceutska industrija, koja je lani ostvarila rast od čak 50 posto. Među sektore s višom produktivnosti svakako se još ubrajaju ICT industrija, građevinarstvo i, naravno, turizam.

Novog ministra tako su dočekali stari problem i pitanja koja mora riješiti kako bi uopće mogao krenuti u ambiciozan poduhvat povećanja udjela industrije u BDP-u.

Udio industrije u hrvatskom BDP-u zadnja tri desetljeća se značajno smanjio. Sredinom 90-ih iznosio je 18 posto, a danas oko 11 posto. Prilikom preuzimanja dužnosti ministar Šušnjar napomenuo je da u sektoru proizvođačke industrije imamo puno više međunarodno nerazmjenjivih dobara koja se proizvode u Hrvatskoj nego međunarodno razmjenjivih, omjer je negdje 70:30, zbog čega je zaključio da moramo povećavati udio međunarodno razmjenjivih dobara. A u cilju povećanja konkurentnosti gospodarstva i olakšanja svih vrsta poslovanja, ići će se u smjeru poreznih promjena, a prije svega administrativnih rasterećenja, najavio je Šušnjar.

Tagovi: šušnjar, industrija, lovrinčević, novotny, agrokor, fortenova
PROČITAJ I OVO
U Hrvatskoj alarmantno puno prekovremenog neplaćenog rada
NEPLAĆENI RAD
U Hrvatskoj alarmantno puno prekovremenog neplaćenog rada
ZAGREB - Podaci Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pokazuju da radnici u Hrvatskoj imaju najduži radni tjedan, a u to ne ulazi i neevidentiran, odnosno neplaćeni prekovremeni rad kojega je alarmantno puno, ističu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Podignut kreditni rejting Turske
REJTING
Podignut kreditni rejting Turske
ANKARA - Moody's je podigao kreditni rejting Turske, navodeći poboljšano upravljanje, čvršći stav o monetarnoj politici i napredak u pogledu inflacije, zadržavajući pritom izglede zemlje kao "pozitivne".
Samo kod nas: Sindikati brane vladu
LICEMJERJE
Samo kod nas: Sindikati brane vladu
ZAGREB - Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je danas da je oko javnih financija dignuta bezrazložna panika te ustvrdio kako je teza da zbog rasta plaća u javnim i državnim službama sada treba rezati rashode, investicije i projekte netočna i zlonamjerna.
U Njemačkoj u lipnju usporen pad proizvođačkih cijena
USPORAVANJE
U Njemačkoj u lipnju usporen pad proizvođačkih cijena
BERLIN - U Njemačkoj su cijene na razini proizvođača u lipnju pale za 1,6 posto na godišnjoj razini, što je najmanje otkako su počele padati u srpnju prošle godine, objavio je danas njemački statistički ured Destatis.
Prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za 17 posto
RAST
Prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za 17 posto
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE