Analitičari: Umjereni optimizam u vezi rasta hrvatskog BDP-a do kraja godine

Prema prvoj procjeni kretanja BDP-a, koju je danas objavio Državni zavod za statistiku, godišnja stopa rasta se u prvom tromjesečju 2023. spustila na 2,8% u odnosu na isto razdoblje 2022. (prema originalnim podacima).

Sezonski prilagođeni podaci pozitivno su iznenadili budući da ukazuju na ubrzavanje rasta gospodarstva od 1,4% u odnosu na razdoblje listopad-prosinac 2022. (kada je zabilježen realan rast od 0,5%). Godišnja stopa rasta prema sezonski prilagođenim podacima iznosila je 2,6%.

I u prvom tromjesečju godišnji rast bio je široko rasprostranjen s realnim rastom svih sastavnica BDP-a izuzev uvoza roba i usluga gdje je zabilježena blaga godišnja stopa pada od 0,8% kao rezultat pada uvoza roba (-1,5% godišnje), dok je uvoz usluga bio viši za 3,5% u odnosu na isto razdoblje 2022. S druge strane, nastavljen je rast izvoza roba i usluga (+4,8% godišnje) što je značajno sporija dinamika u odnosu na zadnje tromjesečje 2022., kao posljedica i visoke baze. Ipak, rast izvoza usluga za 9,1% godišnje ohrabruje naša očekivanja o još jednoj iznimno uspješnoj turističkoj sezoni.

Posljedično, doprinos neto inozemne potražnje u prvom je tromjesečju bio pozitivan. Nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital peto tromjesečje za redom (+3,9% godišnje) sigurno je i rezultat uspješnijeg korištenja EU novca. Najveća sastavnica BDP-a, potrošnja kućanstava u prvom tromjesečju bila realno viša za 1,4% što je blago ubrzavanje u odnosu na tromjesečje ranije kad je realan rast iznosio 1,3%. Posljedica je to značajnog pritiska na rast plaća, i dalje otpornog tržišta rada kao i kretanja u turizmu. Konačno, državna potrošnja usporila je na 2,2% godišnje.

Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na tromjesečje ranije uz Poljsku (+3,9%) predvodnik rasta (sezonski prilagođeni podaci). U ostalim zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Slovenije porastao je za 0,6%, Bugarske 0,4%, Slovačke 0,2%, Češke i Rumunjske za 0,1%, dok je Mađarska zabilježila tromjesečni pad gospodarstva za 0,2%.

Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. iznosio je 2,8% (originalni podaci). Na rast tromjesečnog BDV-a u prvom tromjesečju 2023. utjecao je znatan rast realne dodane vrijednosti u uslužnim djelatnostima. Ohrabruje i rast u djelatnostima građevinarstva (+4,6% godišnje) što je, kao što smo gore naveli, vjerojatno i posljedica snažnije apsorpcije EU novca i ubrzanja investicijske aktivnosti. Ipak, na oprez upućuju podaci o kretanju industrijske proizvodnje budući da je prerađivačka industrija u skladu s očekivanjima zabilježila realan pad bruto dodane vrijednosti drugo tromjesečje za redom, koji je u razdoblju siječanj-ožujak iznosio 2,9%.

Prognoza rasta BDP-a za 2023. izložena je pozitivnim rizicima. Naime, okruženje se pokazalo otpornijim, euro područje je (za sada) izbjeglo recesiju, investicije tek očekuje snažniji zamašnjak uslijed povlačenja europskih sredstava, a ostajemo vrlo optimistični glede ovogodišnjih turističkih rezultata. Uz to, snažno tržište rada i rast plaća umanjuje negativne učinke još uvijek razmjerno jake inflacije.

Već objavljeni fizički pokazatelji u turizmu za travanj kao i objava realnog prometa u trgovini na malo potkrepljuju umjereno optimistična očekivanja. Naime, danas je DZS objavio prve podatke o realnom prometu trgovine na malo za travanj koji je porastao 4,2% u usporedbi s travnjem 2022. To je ujedno i najviša realna godišnja stopa u posljednjih deset mjeseci. Ipak, pad industrije i njezini negativni doprinos bruto dodatnoj vrijednosti kao i okruženje visoke neizvjesnosti pozivaju na oprez. Štoviše, današnja objava obujma industrijske proizvodnje za travanj donijela je pad i na mjesečnoj (-2,4%) i na godišnjoj razini (-3,5%).