GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Bez turizma nema oporavka hrvatske ekonomije

Bez turizma nema oporavka hrvatske ekonomije
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.03.2021 / 13:59
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo oporavit će se od pandemijske recesije pod uvjetom da se oporavi turizam, istaknula je agencija Standard & Poor's, procijenivši da će oporavak i zaštitni mehanizmi neutralizirati rizike koje je proizvela pandemija.

Oporavak hrvatskog gospodarstva od recesije koju je prouzročila pandemija "nadohvat je ruke" pod uvjetom da se oporavi turizam, zaključila je agencija u najnovijem izvješću, objavljenom u utorak.

Podsjećaju da je kreditni rejting Hrvatske 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede.

Standard & Poor's je, naime, u ožujku 2019. podigao kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju, na 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede, i otada nije mijenjao ni njegovu razinu niti izglede.

Pandemijski udarac turizmu

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 5,1 posto, procijenila je agencija u najnovijem pregledu stanja u Hrvatskoj, snizivši procjenu rasta BDP iz rujna prošle godine za pola postotnog boda.

U 2020. gospodarstvo je prema njihovim najnovijim procjenama palo 8,4 posto, za 0,4 postotna boda snažnije no što su prognozirali u prošlogodišnjem rujnu.

U 2022. gospodarstvo bi trebalo porasti 3,5 posto, a u 2023. i 2024. godini 2,6 posto.

S&P ocjenjuje kako bi uvjete za rast u ovoj godini trebalo stvoriti masovno cijepljenje protiv covida 19, koje će omogućiti da se ublaže ograničenja kretanja, a time i oporavak turizma.

Upravo je turizam sektor gospodarstva koji je pandemija najteže pogodila, prouzročivši pad BDP-a u 2020. godini za više od osam posto, napominju.

"To je istaknulo ranjivosti koje uzrokuje činjenica da Hrvatska spada među europske zemlje najovisnije o turizmu", primjećuju u agenciji.

Dodaju i da, po njihovim procjenama, "unatoč izgledima za dinamičnu ljetnu sezonu", turizam neće u sljedeće dvije godine bilježiti rekordne brojke kakve je bilježio prije pandemije.

Snažni zaštitni mehanizmi

Iako će to ostaviti traga na bilanci plaćanja, i dalje smatramo da Hrvatska ima snažne mehanizme zaštite od potencijalnog vanjskih pritiska, ističu u S&P-u, ukazujući na visoku razinu deviznih rezervi i na swap liniju s Europskom središnjom bankom.

Kao dodatnu pozitivnu točku izdvajaju i činjenicu da je Hrvatska ušla u pandemiju s poboljšanim stanjem u proračunu, pa je vlada mogla posegnuti za "snažnim fiskalnim mjerama potpore" kako bi ublažila posljedice covida 19 na tržištu rada.

Procjenjuju da će proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u ove godine iznositi 2,9 posto, ublaživši procjenu iz rujna za 0,1 postotni bod.

U 2020. godini proračunski je manjak iznosio 7,8 posto BDP-a, što je za 1,4 postotna boda više no što su prognozirali prošlog rujna.

Iduće godine manjak bi se trebao spustiti na 2,0 posto BDP-a, te na 1,5 posto u 2023. godini.

Naglašavaju ključnu ulogu zacrtanog ulaska Hrvatske u eurozonu u smanjenju proračunskog manjka jer će taj cilj po njima učvrstiti poboljšanje fiskalne izvedbe unatoč izazovima u makroekonomskom okruženju i pritiscima na turizam.

Povoljni uvjeti financiranja

Javni dug poskočio je zbog pandemijske potrošnje na rekordnih 88 posto BDP-a u 2020. godine, ali njegovom profilu išli su na ruku "povijesno niski troškovi financiranja i produljeni rokovi dospjeća", ističu u agenciji.

Ove bi godine trebao pasti na 84,3 posto, i spustiti se se ispod razine od 80 posto BDP-a u 2024. godini, procjenjuju.

Osvrćući se na izglede za rejting Hrvatske, napominju da bi ga mogli sniziti ako, suprotno njihovim očekivanjima, porastu troškovi inozemnog zaduživanja i ako se javne financije ne oporave u sljedeće dvije godine, jer bi to utjecalo na visinu javnog duga.

Rejting bi, pak, mogli podići u sljedeće dvije do tri godine "ako hrvatsko gospodarstvo, a time i BDP po stanovniku budu rasli brže no što trenutno predviđaju".

Dugoročno gledano, na kvalitetu zaduživanja povoljno će utjecati, ako sve ostale varijable ostanu iste, i usvajanje eura, dodaju.

Podsjećaju i da Hrvatska ima pravo na potporu iz EU-a u sklopu programa Next Generation EU i programa za oporavak i otpornost nakon pandemije, što će vjerojatno također poduprijeti gospodarski oporavak.

Dodatnu potporu gospodarstvu trebala bi pružiti i obnova Zagreba i Sisačko-moslavačke županije nakon prošlogodišnjih potresa, procjenjuju.

"Neto priljev iz proračuna EU-a mogao bi poduprijeti i fiskalne zaštitne mehanizme, ne ograničavajući nepotrebno ulaganja, što ističe važnost efikasne pripreme i povlačenje raspoloživog novca", stoji u izvješću.

Tagovi: hrvatski turizam, hrvatska ekonomija, Standard&Poors, kreditni rejting
PROČITAJ I OVO
Država kriva za rast bruto inozemnog duga
ZADUŽENOST
Država kriva za rast bruto inozemnog duga
ANALIZA - Tijekom 2020. dinamika pada bruto inozemnog duga značajno je usporila u odnosu na godine ranije, najvećim dijelom kao rezultat smanjivanja inozemnih dužničkih obveza prvenstveno ostalih domaćih sektora (poduzeća) koji su u uvjetima pandemije zaustavljali investicije odnosno nova zaduživanja dok je država pogoršala svoju inozemnu poziciju.
NBS: Srbija dostigla pretkrizni nivo već u prvom kvartalu
USPESI
NBS: Srbija dostigla pretkrizni nivo već u prvom kvartalu
BEOGRAD – Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije ostaje 1,0 posto, odlučeno je danas na sednici Izvršnog odbora NBS, na kojoj je istaknuto da je Srbija već u prvom kvartalu 2021. dostigla nivo ekonomske aktivnosti pre izbijanja pandemije Covid-19.
CEIZ indeks: BDP u prvom kvartalu pao 3,7%
SIGNALI
CEIZ indeks: BDP u prvom kvartalu pao 3,7%
ZAGREB - Kretanje CEIZ indeksa sugerira nastavak postupnog oporavka gospodarstva, a u prvom tromjesečju 2021. hrvatsko gospodarstvo će porasti za 3,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok će na godišnjoj razini u prvom kvartalu ipak biti zabilježen pad od 3,7 posto, procjene su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).
BiH će umjesto planiranih 750 milijuna od MMF-a dobiti 150 milijuna eura
MMF
BiH će umjesto planiranih 750 milijuna od MMF-a dobiti 150 milijuna eura

SARAJEVO - Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrit će Bosni i Hercegovini zajam u iznosu od 150 milijuna eura iako su zbog političkih blokada u toj zemlji propali pregovori o znatno ambicioznijem programu financijske potpore koji bi se realizirao uz uvjet provedbe reformi.

Opet nitko ne želi biti predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku
BEZ INTERESA
Opet nitko ne želi biti predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku
ZAGREB - Ni na treći Javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, stalnog i neovisnog tijela s nizom odgovornih zadaća, nije se javio nitko.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE