Bez turizma nema oporavka hrvatske ekonomije |
Objavljeno: 23.03.2021 / 13:59 |
Autor: SEEbiz |
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo oporavit će se od pandemijske recesije pod uvjetom da se oporavi turizam, istaknula je agencija Standard & Poor's, procijenivši da će oporavak i zaštitni mehanizmi neutralizirati rizike koje je proizvela pandemija. |
Oporavak hrvatskog gospodarstva od recesije koju je prouzročila pandemija "nadohvat je ruke" pod uvjetom da se oporavi turizam, zaključila je agencija u najnovijem izvješću, objavljenom u utorak. Podsjećaju da je kreditni rejting Hrvatske 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede. Standard & Poor's je, naime, u ožujku 2019. podigao kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju, na 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede, i otada nije mijenjao ni njegovu razinu niti izglede. Pandemijski udarac turizmu Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 5,1 posto, procijenila je agencija u najnovijem pregledu stanja u Hrvatskoj, snizivši procjenu rasta BDP iz rujna prošle godine za pola postotnog boda. U 2020. gospodarstvo je prema njihovim najnovijim procjenama palo 8,4 posto, za 0,4 postotna boda snažnije no što su prognozirali u prošlogodišnjem rujnu. U 2022. gospodarstvo bi trebalo porasti 3,5 posto, a u 2023. i 2024. godini 2,6 posto. S&P ocjenjuje kako bi uvjete za rast u ovoj godini trebalo stvoriti masovno cijepljenje protiv covida 19, koje će omogućiti da se ublaže ograničenja kretanja, a time i oporavak turizma. Upravo je turizam sektor gospodarstva koji je pandemija najteže pogodila, prouzročivši pad BDP-a u 2020. godini za više od osam posto, napominju. "To je istaknulo ranjivosti koje uzrokuje činjenica da Hrvatska spada među europske zemlje najovisnije o turizmu", primjećuju u agenciji. Dodaju i da, po njihovim procjenama, "unatoč izgledima za dinamičnu ljetnu sezonu", turizam neće u sljedeće dvije godine bilježiti rekordne brojke kakve je bilježio prije pandemije. Snažni zaštitni mehanizmi Iako će to ostaviti traga na bilanci plaćanja, i dalje smatramo da Hrvatska ima snažne mehanizme zaštite od potencijalnog vanjskih pritiska, ističu u S&P-u, ukazujući na visoku razinu deviznih rezervi i na swap liniju s Europskom središnjom bankom. Kao dodatnu pozitivnu točku izdvajaju i činjenicu da je Hrvatska ušla u pandemiju s poboljšanim stanjem u proračunu, pa je vlada mogla posegnuti za "snažnim fiskalnim mjerama potpore" kako bi ublažila posljedice covida 19 na tržištu rada. Procjenjuju da će proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u ove godine iznositi 2,9 posto, ublaživši procjenu iz rujna za 0,1 postotni bod. U 2020. godini proračunski je manjak iznosio 7,8 posto BDP-a, što je za 1,4 postotna boda više no što su prognozirali prošlog rujna. Iduće godine manjak bi se trebao spustiti na 2,0 posto BDP-a, te na 1,5 posto u 2023. godini. Naglašavaju ključnu ulogu zacrtanog ulaska Hrvatske u eurozonu u smanjenju proračunskog manjka jer će taj cilj po njima učvrstiti poboljšanje fiskalne izvedbe unatoč izazovima u makroekonomskom okruženju i pritiscima na turizam. Povoljni uvjeti financiranja Javni dug poskočio je zbog pandemijske potrošnje na rekordnih 88 posto BDP-a u 2020. godine, ali njegovom profilu išli su na ruku "povijesno niski troškovi financiranja i produljeni rokovi dospjeća", ističu u agenciji. Ove bi godine trebao pasti na 84,3 posto, i spustiti se se ispod razine od 80 posto BDP-a u 2024. godini, procjenjuju. Osvrćući se na izglede za rejting Hrvatske, napominju da bi ga mogli sniziti ako, suprotno njihovim očekivanjima, porastu troškovi inozemnog zaduživanja i ako se javne financije ne oporave u sljedeće dvije godine, jer bi to utjecalo na visinu javnog duga. Rejting bi, pak, mogli podići u sljedeće dvije do tri godine "ako hrvatsko gospodarstvo, a time i BDP po stanovniku budu rasli brže no što trenutno predviđaju". Dugoročno gledano, na kvalitetu zaduživanja povoljno će utjecati, ako sve ostale varijable ostanu iste, i usvajanje eura, dodaju. Podsjećaju i da Hrvatska ima pravo na potporu iz EU-a u sklopu programa Next Generation EU i programa za oporavak i otpornost nakon pandemije, što će vjerojatno također poduprijeti gospodarski oporavak. Dodatnu potporu gospodarstvu trebala bi pružiti i obnova Zagreba i Sisačko-moslavačke županije nakon prošlogodišnjih potresa, procjenjuju. "Neto priljev iz proračuna EU-a mogao bi poduprijeti i fiskalne zaštitne mehanizme, ne ograničavajući nepotrebno ulaganja, što ističe važnost efikasne pripreme i povlačenje raspoloživog novca", stoji u izvješću. |
|
Tagovi: hrvatski turizam, hrvatska ekonomija, Standard&Poors, kreditni rejting |
PROČITAJ I OVO | ||
Blago pogoršano raspoloženje njemačkih izvoznika u travnju |
BERLIN - Raspoloženje među njemačkim izvoznicima blago se pogoršalo u travnju u odnosu na ožujak, pokazalo je najnovije istraživanje münchenskog instituta za ekonomska istraživanja Ifo. |
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj |
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja. |
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023. |
ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a. |
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina |
NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon zabrinut je da bi se američko gospodarstvo moglo suočiti s ponavljanjem problema koji su kočili zemlju tijekom 1970-ih. |
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora |
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga. |