Blagi pad nezaposlenosti u EU, eurozoni i Hrvatskoj u veljači

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u veljači je tako iznosila 6,2 posto, kliznuvši za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranih 6,3 posto u prethodnom mjesecu, pokazuje izvješće Eurostata.

I u eurozoni je kliznula za 0,1 postotni bod, u odnosu na revidiranih 6,9 posto u siječnju, te je iznosila 6,8 posto.

U odnosu na veljaču 2021. u EU je tako smanjena za 1,3 postotna boda, a u eurozoni za 1,4 postotna boda.

U ožujku 2020., kada se covid 19 počeo širiti svijetom, u EU je iznosila 6,5 posto, a u eurozoni 7,2 posto, pokazuju podaci.

Prema procjenama Eurostata, ukupno je u EU u veljači bez posla bilo 13,267 milijuna građana, od čega 11,155 milijuna u eurozoni.

U odnosu na mjesec ranije, njihov je broj u EU pao za 221 tisuću, te za 181 tisuću u eurozoni. U usporedbi s lanjskom veljačom manji je za 2,568 milijuna u EU i za 2,150 milijuna u eurozoni.

Hrvatska i dalje uz Slovačku

Španjolska i Grčka i u drugom su mjesecu ove godine jedine među zemljama EU-a bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, od 12,6 i 11,9 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom kliznula za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost u siječnju i iznosila je 6,6 posto. U veljači prošle godine iznosila je 8,5 posto.

Time se stopa nezaposlenosti približila razini od 6,5 posto iz ožujka 2020., kada se svijetom počela širiti koronavirusna zaraza. U pretpandemijskoj veljači iznosila je 5,9 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u veljači, prema Eurostatovim podacima, bilo 119 tisuća građana, tisuću manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na veljaču 2021. njihov je broj smanjen za 36 tisuća.

Hrvatskoj je u i drugom ovogodišnjem mjesecu najbliža bila Slovačka, sa stopom nezaposlenosti od 6,5 posto. Blizu je i Cipar, gdje je iznosila 6,4 posto.

Češka je pak zadržala poziciju zemlje EU-a s najnižom stopom nezaposlenosti, od 2,4 posto. Mjesto u skupini zadržala je i Poljska, sa stopom nezaposlenosti od tri posto, kao i Njemačka i Malta, gdje je stagnirala na 3,1 posto.

Blizu su ostale i Nizozemska i Mađarska s 3,4 odnosno 3,7 posto.

Daljnji pad nezaposlenosti mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u EU i eurozoni smanjena je za 0,3 postotna boda u odnosu na revidiranu vrijednost u siječnju, kliznuvši na 14 posto, pokazalo je izvješće.

IUsporedbe radi, u prošlogodišnjoj veljači dosezala je 18,2 posto u EU, te 18,6 posto u eurozoni.

Bez posla je u EU u veljači bilo 2,58 milijuna mladih, od čega 2,10 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s prvim ovogodišnjim mjesecom broj nezaposlenih mladih smanjio se u EU za 38 tisuća, a u eurozoni za 26 tisuća.

U odnosu na veljaču lani njihov je broj manji za 602 tisuće u EU, te za 512 tisuća u eurozoni.

Najteže mladima u Grčkoj i Španjolskoj

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u veljači bilježile Grčka i Španjolska, od 31,1 odnosno 29,8 posto.

Ne zaostaju puno ni Italija i Švedska, sa stopama nezaposlenih u dobi do 25 godina od 24,2 odnosno 22,4 posto.

Blizu su ostali i Portugal i Slovačka gdje je stopa nezaposlenih mladih iznosila 19,9 odnosno 18,8 posto, pokazalo je izvješće.

Najnižu stopu nezaposlenosti mladih i dalje imaju Njemačka, od 5,7 posto, te Nizozemska i Češka, gdje iznose 7,3 odnosno 7,8 posto.

U skupini s jednoznamenkastim stopama nezaposlenosti u toj dobnoj skupini, prema dostupnim podacima Eurostatu, još su samo Austrija i Poljska, gdje iznose devet odnosno 9,1 posto.

Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija.

Hrvatska je u četvrtom kvartalu 2021. bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 18,3 posto, uz 25 tisuća mladih bez posla, pokazuju tablice Eurostata. Time je dosadašnja procjena stope nezaposlenosti podignuta za 1,8 postotnih bodova, a broj nezaposlenih za tri tisuće