GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Blaži pad industrijske proizvodnje u EU i eurozoni u rujnu

Blaži pad industrijske proizvodnje u EU i eurozoni u rujnu
PAD
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.11.2021 / 19:28
Autor: SEEbiz / H

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu je pala za 0,5 posto u usporedbi s kolovozom, kada je bila smanjena za 1,5 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

U eurozoni je kliznula za 0,2 posto u odnosu na kolovoz kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 1,7 posto.

Najviše je na oba područja i u rujnu pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,9 posto u EU, te za 0,7 posto u eurozoni.

U segmentu intermedijarnih dobara proizvodnja je u EU stagnirala a u eurozoni je kliznula za 0,2 posto.

Najveći je pak rast proizvodnje u rujnu u EU na mjesečnoj razini bilježio sektor trajnih potrošačkih dobara, za 0,8 posto, dok je u eurozoni prednjačio sektor netrajnih potrošačkih dobara rastom proizvodnje za jedan posto.

Proizvodnja energije porasla je 0,4 posto u EU, a u eurozoni je stagnirala.

Danska s najvećim padom

Među zemljama EU-a najviše je u rujnu na mjesečnoj razini, prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima Eurostata, smanjena industrijska proizvodnja u Danskoj, za pet posto.

Slijede Češka i Austrija, s padom proizvodnje za 3,2 i tri posto.

Pad je zabilježen u gotovo pola zemalja članica, pokazuje izvješće statističkog ureda.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u rujnu pala za 1,2 posto u odnosu na kolovoz, kada je porasla za 0,7 posto.

Sličnu stopu pada industrijske proizvodnje imala je Francuska, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najveći rast industrijske proizvodnje bilježila je Estonija, od 5,3 posto, a blizu su i Litva i Belgija, s rastom od 4,3 i 3,7 posto.

U Eurostatu nisu raspolagali podacima za Grčku i Cipar.

Stabilizacija

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u rujnu porasla za pet posto, gotovo istim tempom kao i u prethodnom mjesecu kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećana 5,2 posto.

U eurozoni porasla je 5,2 posto, nakon 4,9-postotnog rasta u kolovozu, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.

Najviše je u rujnu na oba područja ponovno porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 8,3 posto u EU i za 8,5 posto u eurozoni.

Ponovno je znatnije porasla i proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 5,6 posto u EU, te za pet posto u eurozoni.

Slijedi proizvodnja u segmentu kapitalnih dobara, s rastom od četiri odnosno 5,9 posto.

Porasla je u EU i proizvodnja energije, za 2,8 posto, dok se u eurozoni zadržala na razini prošlogodišnjeg rujna.

Najskromniji rast proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potrošačkih roba, za 1,9 posto u EU i za 1,1 posto u eurozoni, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Irska izbila na čelo

Industrijska proizvodnja u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom porasla je u dvije trećine zemalja EU-a, a najviše u Irskoj, za 45,4 posto.

Belgija je tako istisnuta na drugo mjesto s rastom industrijske proizvodnje za 23,1 posto.

Blizu je ostala i Litva gdje je proizvodnja porasla 19,6 posto.

Hrvatska je u rujnu bilježila rast industrijske proizvodnje od 2,8 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, nakon 5,4-postotnog povećanja u kolovozu.

Najviše je pala proizvodnja u Slovačkoj i Portugalu, za 4,9 i 4,8 posto. Blizu je i Češka sa 4-postotnim padom.

Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku i Cipar.

PROČITAJ I OVO
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u
JAVNI DUG
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u
LUXEMBOURG - Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u trećem tromjesečju 2021. godine, odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom, pokazuje izvješće Eurostata.
Blagi rast broja zaposlenih u Hrvatskoj
ZAPOSLENOST
Blagi rast broja zaposlenih u Hrvatskoj
ZAGREB - U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine bilo nešto više od 1,57 milijuna zaposlenih, što je 0,1 posto više nego u studenom te 1,5 posto više nego u prosincu 2020., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Njemačka želi svake godine uvesti 400.000 kvalificiranih radnika iz inozemstva
UVOZ RADNIKA
Njemačka želi svake godine uvesti 400.000 kvalificiranih radnika iz inozemstva
BERLIN - Nova njemačka koalicijska vlada želi svake godine iz inozemstva privući 400.000 kvalificiranih radnika kako bi riješila problem demografske neravnoteže i nedostatak radnika u ključnim sektorima, problem koji bi mogao usporiti gospodarski oporavak nakon pandemije.
Lagarde: Prebrzo podizanje kamatnih stopa zakočilo bi gospodarstvo
KOČNICA
Lagarde: Prebrzo podizanje kamatnih stopa zakočilo bi gospodarstvo
FRANKFURT - Prebrzo podizanje kamatnih stopa u eurozoni uključuje i rizike, unatoč znatno ojačaloj inflaciji, jer bi gospodarski rast mogao usporiti, upozorila je u četvrtak predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde.
Aladrović: Što se tiče tržišta rada, 2022. bit će najbolja od osamostaljenja
PORUKE
Aladrović: Što se tiče tržišta rada, 2022. bit će najbolja od osamostaljenja
ZAGREB - Ministar rada Josip Aladrović izrazio je u srijedu uvjerenje kako će ova godina, što se tiče tržišta rada, biti najbolja unatrag 30 godina.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE