Blaži pad industrijske proizvodnje u EU i eurozoni u rujnu

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu je pala za 0,5 posto u usporedbi s kolovozom, kada je bila smanjena za 1,5 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

U eurozoni je kliznula za 0,2 posto u odnosu na kolovoz kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 1,7 posto.

Najviše je na oba područja i u rujnu pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,9 posto u EU, te za 0,7 posto u eurozoni.

U segmentu intermedijarnih dobara proizvodnja je u EU stagnirala a u eurozoni je kliznula za 0,2 posto.

Najveći je pak rast proizvodnje u rujnu u EU na mjesečnoj razini bilježio sektor trajnih potrošačkih dobara, za 0,8 posto, dok je u eurozoni prednjačio sektor netrajnih potrošačkih dobara rastom proizvodnje za jedan posto.

Proizvodnja energije porasla je 0,4 posto u EU, a u eurozoni je stagnirala.

Danska s najvećim padom

Među zemljama EU-a najviše je u rujnu na mjesečnoj razini, prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima Eurostata, smanjena industrijska proizvodnja u Danskoj, za pet posto.

Slijede Češka i Austrija, s padom proizvodnje za 3,2 i tri posto.

Pad je zabilježen u gotovo pola zemalja članica, pokazuje izvješće statističkog ureda.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u rujnu pala za 1,2 posto u odnosu na kolovoz, kada je porasla za 0,7 posto.

Sličnu stopu pada industrijske proizvodnje imala je Francuska, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najveći rast industrijske proizvodnje bilježila je Estonija, od 5,3 posto, a blizu su i Litva i Belgija, s rastom od 4,3 i 3,7 posto.

U Eurostatu nisu raspolagali podacima za Grčku i Cipar.

Stabilizacija

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u rujnu porasla za pet posto, gotovo istim tempom kao i u prethodnom mjesecu kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećana 5,2 posto.

U eurozoni porasla je 5,2 posto, nakon 4,9-postotnog rasta u kolovozu, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.

Najviše je u rujnu na oba područja ponovno porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 8,3 posto u EU i za 8,5 posto u eurozoni.

Ponovno je znatnije porasla i proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 5,6 posto u EU, te za pet posto u eurozoni.

Slijedi proizvodnja u segmentu kapitalnih dobara, s rastom od četiri odnosno 5,9 posto.

Porasla je u EU i proizvodnja energije, za 2,8 posto, dok se u eurozoni zadržala na razini prošlogodišnjeg rujna.

Najskromniji rast proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potrošačkih roba, za 1,9 posto u EU i za 1,1 posto u eurozoni, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Irska izbila na čelo

Industrijska proizvodnja u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom porasla je u dvije trećine zemalja EU-a, a najviše u Irskoj, za 45,4 posto.

Belgija je tako istisnuta na drugo mjesto s rastom industrijske proizvodnje za 23,1 posto.

Blizu je ostala i Litva gdje je proizvodnja porasla 19,6 posto.

Hrvatska je u rujnu bilježila rast industrijske proizvodnje od 2,8 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, nakon 5,4-postotnog povećanja u kolovozu.

Najviše je pala proizvodnja u Slovačkoj i Portugalu, za 4,9 i 4,8 posto. Blizu je i Češka sa 4-postotnim padom.

Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku i Cipar.