Bloomberg: Francuska je pod Macronom postala najslabija karika Europske unije

Usporavanje gospodarskog rasta, rastući javni dug i politička nestabilnost potkopavaju povjerenje investitora u Francusku. Vlada bez parlamentarne većine sada mora usvojiti proračun koji bi trebao uvjeriti financijska tržišta da su vlasti sposobne stabilizirati javne financije.

Na početku Macronovog predsjedništva, francuska vlada ublažila je radno zakonodavstvo i smanjila poreze za tvrtke. Gospodarstvo je raslo za više od dva posto, dok su nezaposlenost i proračunski deficit bili u padu.

Međutim, planovi za povećanje poreza na gorivo 2018. izazvali su prosvjede "žutih prsluka". Vlasti su izdvojile više od 10 milijardi eura za porezne olakšice i plaćanja namijenjena smirivanju situacije.

Troškovi su se potom dodatno povećali zbog pandemije i energetske krize. Prema podacima Francuskog revizorskog suda koje je citirao Bloomberg, mjere protiv krize i poticaji vezani uz pandemiju koštali su oko 190 milijardi eura od 2020. do 2022., dok su mjere tijekom energetske krize iznosile 72 milijarde eura.

Prema Bloombergu, vlasti nisu dovoljno brzo ukinule hitnu potrošnju, dok su politička neslaganja otežala smanjenje deficita. Macronovi pristaše izgubili su parlamentarnu većinu 2022., a prijevremeni izbori 2024. dodatno su fragmentirali parlament. Održavanje vlade postalo je prioritet nad provedbom reformi.

Godine 2025. francuski premijer Sébastien Lecorneau obustavio je Macronovu mirovinsku reformu i produžio porez na velike tvrtke, koji je izvorno bio zamišljen kao privremena mjera. Prema Bloombergu, ustupci su bili nužni kako oporba ne bi podržala prijedloge za izglasavanje nepovjerenja tijekom donošenja proračuna.

"Povećanje poreza za tvrtke u uvjetima slabog gospodarskog rasta nikada nije dobro rješenje", rekao je Lescure. Dodao je da je za vladu važno pronaći politički put do stabilnosti: „Pronašli smo ga, ali to je imalo svoju cijenu.“

Lescure sada predlaže smanjenje potrošnje, uključujući zamrzavanje plaća u javnom sektoru i određenih mirovina. Istovremeno, želi zadržati dio dodatnog poreza za velike tvrtke i ukinuti određene porezne olakšice.

Bloomberg, međutim, upozorava da Macronovi protivnici obećavaju preispitati njegove reforme. Marine Le Pen zagovara mogućnost odlaska u mirovinu već sa 60 godina, dok Jean-Luc Mélenchon podržava povećanje poreza za tvrtke i bogate građane, kao i otpis ili zamrzavanje nacionalnog duga koji drži središnja banka.

Sam Lescure brani rezultate Macronove politike. Ističe rekordni broj zaposlenih, razvoj startup tvrtki i gospodarski rast postignut tijekom proteklog desetljeća. Prema njegovim riječima, među najvećim europskim gospodarstvima, samo je Španjolska zabilježila veći rast od Francuske.