Povećanje na godišnjoj razini i u odnosu na tromjesečje ranije rezultat je povećanja duga središnje banke. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (84,6% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na kraj 2024. godine za 7,7% ili 3,8 mlrd. eura, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2025. manje za 1,5% ili 0,8 mlrd. eura.
Promatrajući detaljnije po komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke* u ukupnom povećao se s 14,4% na kraju prosinca 2024. na 15,4% krajem prosinca 2025., a iznosio je 9,6 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 29,7% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,5 mlrd. eura (+341 milijun eura ili 0,9% više u odnosu na kraj 2024.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju prosinca 2025. je u odnosu na kraj 2024. zabilježio pad za 862 mil. eura ili 6,1%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 21,2%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora iznosio je 13,2 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug kreditnih institucija tj. banaka iznosio 8,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2024. povećan za 2,7 mlrd. eura odnosno 45,3%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 13,8%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 29,1 mlrd. eura ili 46,7% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 33,2 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 53,3% ukupnog bruto inozemnog duga.
U skladu s navedenim, na kraju četvrtog tromjesečja 2025. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti iznosio je 66,9% BDP-a. U odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2025. godine to predstavlja blago smanjenje za 0,2 postotna boda, dok je u odnosu na kraj 2024. ovaj pokazatelj porastao za 0,6 postotnih bodova. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (84,6% ukupnoga bruto inozemnog duga) manje je u odnosu na treće tromjesečje 2025. za 0,8 mlrd. eura, odnosno za 2,2 postotna boda kada se promatra omjer duga i BDP-a. U ovoj godini očekujemo omjer bruto inozemnog duga i BDP-a na razini od 63,8%.
*Prema informacijama iz HNB-a, ulaskom RH u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza.
