Bruto inozemni dug na kraju prvog kvartala 88,1% BDP-a

DUG

Objavljeno: 06.07.2021 / 20:12

Autor: RBA analize

ANALIZA - Prema podacima HNB-a za ožujak bruto inozemni dug krajem prvog tromjesečja bio je u odnosu na veljaču viši za 1,7 mlrd. eura (+4,2%) dok je u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen rast za 3,2 mlrd. eura (+7,8%).

U odnosu na kraj 2020. bruto inozemni dug porastao je 3,3 mlrd. eura odnosno 8,3% t eje krajem prvog tromjesečja dosegnuo 43,4 mlrd eura.

U relativnom izrazu, omjer bruto inozemnog duga u odnosu na BDP- poraslo je na 88,1% na kraju ožujka što je za 6,9pb više nego krajem 2020.

Rast bruto inozemnog duga u odnosu na kraj 2020. rezultat je povećanja duga svih domaćih sektora. Pri tome je najznačajniji porast zabilježen kod duga opće države za 1,9 mlrd eura kao rezultat izdanja 2 mlrd eura eurobveznica početkom ožujka na europskom tržištu kapitala kao i, prema navodima iz središnje banke, zbog zaduživanja putem SURE-a te kod IBRD-a, kao i transakcija na sekundarnom tržištu. Krajem ožujka inozemni dug opće države iznosio je 15,8 mlrd. eura.

Nadalje, rast duga središnje banke za 0,8 mlrd eura isključivo je rezultat porasta obujma repo poslova. Kreditne su institucije također povećale svoj dug za 386 mil. eura (+9,3%) koji je krajem ožujka iznosio 4,5 mlrd eura. Inozemni dug ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima porastao je za 0,3 mlrd. eura što se poglavito odnosi na privatna nefinancijska poduzeća čije je bruto inozemni dug krajem prvog tromjesečja bio na razini 9,8 mlrd eura (+1,6% u odnosu na kraj 2020.).

Na razini cijele 2021. očekivani gospodarski oporavak, na što upućuju i visokofrekventno pokazatelji za drugo tromjesečje, trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora.

Tagovi: inozemni dug, vanjski dug, Hrvatska narodna banka, koronakriza

	PROČITAJ I OVO

SIGNALI

Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj

BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja.

ZAPOSLENOST

U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.

ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a.

ZABRINUTOST

Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina

NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon zabrinut je da bi se američko gospodarstvo moglo suočiti s ponavljanjem problema koji su kočili zemlju tijekom 1970-ih.

IZNENAĐENJE

Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora

BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.

SIGNALI

Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022

LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.