Bruto inozemni dug pao na 65,7% BDP-a

Izraženo smanjenje na godišnjoj i tromjesečnoj razini, glavninom je rezultat smanjenja duga središnje banke.*

Uz rast na godišnjoj razini za 3,7%, smanjenje u odnosu na tromjesečje ranije bilježi i ino dug opće države (-1,8%), a rezultat je smanjenja kratkoročnih obveza na stavkama kredita i ostale obveze.

U skladu s navedenim uz nastavak solidnog nominalnog rasta BDP-a, na kraju posljednjeg tromjesečja 2024. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti se spustio na 65,7% BDP-a (10,4pb manje nego na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine. te 11,2pb manje u odnosu na kraj 2023.).

Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom smanjio se s 27,6% na kraju 2023. na 13% krajem prosinca 2024., a iznosio je 7,3 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 32,3% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,1 mlrd. eura (+644 milijuna eura ili 3,7% više u odnosu na kraj 2023.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju 2024. je u odnosu na kraj 2023. porastao je za 1,3 mlrd. eura ili 10,0%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 25,8%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem 2024. iznosio je 14,5 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 5,9 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2023. povećan za 1,4 mlrd eura odnosno 29,8%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 10,5%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 26,2 mlrd. eura ili 46,6% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 30 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 53,4% ukupnog bruto inozemnog duga.

Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju i relativno nepovoljnu investicijsku klimu, pojačana (geo)politička i ekonomska neizvjesnost što dovodi do povišene averzije prema riziku uz i dalje pooštrene uvjete financiranja na međunarodnim tržištima.

*Prema navodima iz HNB-a ulaskom RH u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza.