GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Bruto međunarodne pričuve na kraju lipnja 25,2 mlrd eura

Bruto međunarodne pričuve na kraju lipnja 25,2 mlrd eura
REZERVE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.08.2022 / 08:25
Autor: RBA analize
ANALIZA - Ukupna aktiva središnje banke je, prema podacima HNB-a, na kraju lipnja iznosila 223,9 mlrd. kuna.

Uz povećanje za 6,5 mlrd. kuna (+3%) u odnosu na svibanj, ukupna aktiva središnje banke u odnosu na lipanj 2021. godine bila je viša za 32,8 mlrd. kuna (+17,2%).

U odnosu na kraj 2021. ukupna aktiva središnje banke veća je za 0,8%. Pri tome je najveća sastavnica aktive središnje banke, inozemna aktiva (s udjelom u ukupnoj aktivi od 91,1%) na kraju lipnja bila na razini od gotovo 204 mlrd. kuna, što je povećanje za 3,4% u odnosu na mjesec ranije odnosno 21,8% više na godišnjoj razini. U odnosu na kraj 2021., inozemna aktiva viša je za 3,5 mlrd. kuna (+1,7%). Najveći generator rasta inozemne aktive na godišnjoj razini su komponente Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama i Plasmani u vrijednosne papire u devizama, dok su Oročeni depoziti u stranim bankama zabilježili smanjenje za 3,6 mlrd kuna ili 9,8%. Prema navodima iz središnje banke, priljev sredstava EU-a povučenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na devizni račun države kod HNB-a snažno je povećao neto inozemnu aktivu HNB-a.

Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, koje su krajem lipnja zabilježile povećanje za 393 mil. eura ili 1,6% u odnosu na svibanj te su na kraju mjeseca iznosile 25,2 mlrd. eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine bruto međunarodne pričuve porasle su za 3,7 mlrd. eura ili 17,2%.

Obzirom da, prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (85,9% na kraju prvog polugodišta 2022.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (12,4%) i posebnim pravima vučenja, na kunski izraz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je ojačala za 0,2% u odnosu na euro na mjesečnoj te oslabila 0,4% na godišnjoj razini.
Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke na dan 22. srpnja, bruto međunarodne pričuve blago su porasle u odnosu na kraj lipnja te su iznosile 25,9 mlrd. eura.

Ulaskom u euro područje Hrvatska će izgubiti neovisnost u vođenju monetarne politike odnosno HNB će postati dio Eurosustava, koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja. Međutim, upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske ostaje u nadležnosti HNB-a, manji dio kojih će ulaskom u euro područje prenijeti u Europsku središnju banku. Prema našoj procjeni, uz kapitalni ključ Hrvatske od 0,6596%, iznos koji HNB treba uplatiti iznosi gotovo 330. mil eura. Od navedenog iznosa 15% se uplaćuje u zlatu, a ostatak u nekoj drugoj valuti (USD, YEN itd).

Statistički gledano međunarodne devizne pričuve ulaskom u euro područje zamjetno će se smanjiti, prema našoj procjeni za više od 85%. Naime, uz zlato, rezervnu poziciju kod MMF-a i SPV ulaskom u euro područje u međunarodne pričuve tretiraju se samo one pričuve denominarne u valuti koja nije euro i potraživanja prema rezidentima država koje nisu članice Europske monetarne unije.

Prema informacijama HNB-a, 85% pričuva denominirano je u eurima. Navedeni omjer značajnije ne odstupa od smanjenja zabilježenih kod novijih članica EMU-a iako su prve članice euro područja imale smanjenje međunarodnih pričuva za oko 30% (dakle u strukturi tadašnjih međunarodnih rezervi imale su svega 30% rezervi denominirane u valutama onih članica koje će prihvatiti euro ili u vrijednosnicama čiji su izdavatelji bili rezidenti novoosnovanog euro područja). HNB će prenijeti i dio međunarodnih pričuva u Europsku središnju banku. Ključ za prijenos pričuva je isti kao i za kapital pa se eurska protuvrijednost pričuva koje se mora transferirati uplaćuje 15% u zlatu, a 85% u nekoj stranoj valuti (USD,YEN...).

Prema našoj procijeni s punopravnim članstvom u euro području potrebno je uplatiti (u 3 obroka) i preostali dio upisanog kapitala ESB-a u vrijednosti 68,7 mil. eura.

Tagovi: međunarodne pričuve, devizne rezerve, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Ruski BDP pao četiri posto u drugom kvartalu
PAD
Ruski BDP pao četiri posto u drugom kvartalu
MOSKVA - Ruski bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se za četiri posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju ove godine, jer zapadne ekonomske sankcije utječu na rusko gospodarstvo, objavila je danas ruska agencija za statistiku Rosstat.
Ukrajina dogovorila s MMF-om pet milijardi dolara zajma
ZAJAM
Ukrajina dogovorila s MMF-om pet milijardi dolara zajma
KIJEV - Osiguravanje novog, pet milijardi dolara vrijednog zajma od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pomoći će uvjeriti i ostale ukrajinske kreditore da je makroekonomska situacija u toj ratom razorenoj zemlji pod kontrolom, izjavio je u petak glavni ekonomski savjetnik ukrajinskog premijera Vladimira Zelenskog.
Britanska ekonomija pala u drugom kvartalu, inflacija uzima danak
PRITISCI
Britanska ekonomija pala u drugom kvartalu, inflacija uzima danak
LONDON - Ekonomija Ujedinjenog Kraljevstva smanjila se u drugom tromjesečju 2022. Rastući troškovi života sve ozbiljnije pogađaju ovu zemlju.
Slovenija: Broj slobodnih radnih mjesta najviši od 2008.
TRŽIŠTE RADA
Slovenija: Broj slobodnih radnih mjesta najviši od 2008.
LJUBLJANA - U Sloveniji je u drugom tromjesečju oglašeno gotovo 25.900 slobodnih radnih mjesta, što je šest posto više nego u prvom kvartalu.
NBS podigla referentnu kamatu na 3,0%, zadržala prognozu BDP
KAMATNE STOPE
NBS podigla referentnu kamatu na 3,0%, zadržala prognozu BDP
BEOGRAD – Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 3,0 posto i da ostane pri svojoj projekciji privrednog rasta za 2022. godinu u rasponu od 3,5 do 4,5 procenata.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE