Iako u ukupnoj aktivi HNB-a sudjeluje s najvećim udjelom, inozemna aktiva (koja je kunska protuvrijednost međunarodnih pričuva) zabilježila je drugačija kretanja u odnosu na ukupnu aktivu od početka godine. Unatoč porastu u udjelu u ukupnoj aktivi, s 85,1% u kolovozu na 85,3% u rujnu, spomenuti udio ino aktive u ukupnoj aktivi i dalje je jedan od najniže zabilježenih od 1999 godine. Dok je na mjesečnoj razini evidentan rast od 2,4 mlrd. kuna (1,7%), godišnja promjena zabilježila je pad od 12,4 mlrd. kuna odnosno 8,1%. Pri tome je inozemna aktiva zabilježila iznos od 141,0 mlrd. kuna.
S obzirom da inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, promjenama su pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro na kraju rujna oslabila 0,3% u odnosu na kolovoz dok je u odnosu na kraj 2019. oslabila 1,4%). Tako su bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem rujna iznosile 18,3 mlrd. eura što je porast od 1,7% u odnosu na kolovoz te pad od 1,3% u odnosu na kraj 2019. Od šest kategorija koje ulaze u međunarodne pričuve, tri su kategorije zajedno (zlato, posebna prava vučenja te pričuvna pozicija kod MMF-a) krajem kolovoza iznosile 367,0 mil. eura i činile su tek 2,0% ukupnih međunarodnih pričuva.
Kategorija valute i depoziti u devizama u vrijednosti od 6,0 mlrd. eura činila je 32,9% međunarodnih pričuva, a u odnosu na kraj 2019. zabilježila je rast od 26,6%. Naposljetku, nominalno najveća kategorija unutar međunarodnih pričuva bili su plasmani u vrijednosne papire (obveznice i zadužnice), čija je ukupna vrijednost krajem rujna iznosila 11,9 mlrd. eura (65,1% međunarodnih pričuva). U odnosu na kraj 2019., pad kod ove kategorije iznosio je 11,2%, dok je na mjesečnoj razini zabilježena stagnacija. Navedeno je posljedica toga što je HNB u razdoblju od sredine ožujka do kraja lipnja po prvi puta, kroz operacije fine prilagodbe, započeo kvantitativno popuštanje (QE) otkupima državnih obveznica te je otkupio vrijednosne papire RH nominalnog iznosa 17,9 mlrd. kuna. Dodatno, povećana su i potraživanja od kreditnih institucija po osnovi kredita uz financijsko osiguranje (strukturne i redovite operacije HNB-a).
Nakon izraženog smanjenja međunarodnih pričuva RH tijekom ožujka, travnja i svibnja kao izravne posljedice pandemije COVID-19 i popratnog gotovo potpunog zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije domaće valute (što je rezultiralo deviznim intervencijama), razina bruto međunarodnih pričuva približila se razini s kraja 2019. Naime, nakon porasta u rujnu, bruto međunarodne pričuve nisu se znatnije promijenile te su tijekom listopada zabilježile blagi pad, spustivši se na 18,2 mlrd. eura. Istodobno, neto raspoložive pričuve smanjile su se za 1,0 mlrd. eura ili 5,7% te su na kraju listopada iznosile 16,4 mlrd. eura. Posljednji tjedni podaci središnje banke za 06. studeni također ukazuju na daljnji pad međunarodnih pričuva na 18,087 mlrd. eura (krajem prosinca 2019. iznosile su 18,560 mlrd. eura).
Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II početkom srpnja ove godine zasigurno će dodatno, pozitivno utjecati na stabilnost tečaja EUR/HRK. Uz to ne treba ni zanemariti potporu ESB-a kroz dogovoreni valutni swap koji je u međuvremenu produljen do 30. lipnja 2021. a koji zasigurno dodatno pridonosi stabilnosti EUR/HRK. U godini pred nama očekujemo nastavak rasta bruto međunarodnih pričuva. S druge strane, dosljednost središnje banke u politici zadržavanja stabilnog tečaja ostaje neupitna te u slučaju pritisaka na slabljenje domaće valute možemo očekivati ponovne aktivnosti na deviznom tržištu kroz prodaju deviza što bi utjecalo na smanjenje bruto međunarodnih pričuva.
