CEIZ indeks ukazuje na rast BDP-a u drugom tromjesečju za 3,3 posto |
| Objavljeno: 26.08.2025 / 14:29 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Kretanje CEIZ indeksa sugerira da će hrvatsko gospodarstvo u drugom ovogodišnjem kvartalu porasti za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, procjena je Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ). |
|
U lipnju 2025. CEIZ indeks ostvario je povećanje vrijednosti od 0,66 indeksnih bodova u odnosu na svibanj 2025. Istovremeno, u odnosu na lipanj 2024., vrijednost indeksa smanjila se za neznatnih 0,09 indeksnih bodova, navodi se u objavi na internetskoj stranici EIZ-a. Ako se promatra ponašanje pojedinih komponenti indeksa, veću desezoniranu vrijednost u lipnju 2025. u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su tri komponente CEIZ indeksa - broj dolazaka turista, prihodi državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost i promet u trgovini na malo, dok je obujam industrijske proizvodnje zabilježio smanjenje desezonirane vrijednosti. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, povećanje vrijednosti ostvarile su sve komponente indeksa. - Opisano kretanje indeksa sugerira da ekonomska aktivnost BDP-a u drugom tromjesečju 2025. nastavlja rasti nešto ubrzanijim intenzitetom u odnosu na prethodno tromjesečje. Prva procjena na temelju podataka za travanj, svibanj i lipanj 2025. sugerira da bi godišnja stopa rasta BDP-a u drugom tromjesečju ove godine mogla iznositi 3,3 posto, istaknuli su EIZ-ovi analitičari. Iz EIZ-a napominju da je mjesečna procjena stope rasta BDP-a na temelju vrijednosti CEIZ indeksa indikativna i da ju treba koristiti prvenstveno kao informaciju o tekućem stanju i smjeru kretanja poslovnog ciklusa u Republici Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku (DZS) prvu procjenu kretanja BDP-a za drugo tromjesečje 2025. godine objavit će sutra, 27. kolovoza. CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa. Taj je indeks jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija, a za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja. |
|
|
| Tagovi: #CEIZ indeks, #hrvatski BDP, #industrijska proizfvodnja, #maloprodaja, #turizam |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |