GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Četiri velike opasnosti koje nosi ekonomska budućnost

Četiri velike opasnosti koje nosi ekonomska budućnost
UPOZORENJA GUVERNERA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.10.2020 / 11:40
Autor: Velimir Šonje, Arhivanalitika
ANALIZA - U petak sam u Rovinju sudjelovao na 8. konferenciji guvernera regije. Uvijek mi je zadovoljstvo moderirati panel guvernera, iako su se ove godine iz dobro poznatih razloga okupili u manjem broju.

Dok slovenskom guverneru Boštjanu Vasleu nije bio problem „sići“ iz Ljubljane do Rovinja, bosanskohercegovački guverner Senad Softić svojski se potrudio doći iz Sarajeva (uz neizbježan PCR test za putnike iz BiH). Redoviti gosti ove konferencije iz Makedonije i Crne Gore ovoga su puta izostali, no konferenciji se priključio austrijski guverner Robert Holzmann, a video linkom i litavski guverner Vitas Vasiliauskas.

Austrijski i litavski guverner održali su uvodna izlaganja. Zatim je uslijedio panel trojice guvernera (Vujčić, Vasle i Softić), a u popodnevnom dijelu održan je bankarski panel na kojem se raspravljalo o stanju u bankarskom sustavu i jamstvenim shemama čija je svrha potaknuti kreditnu aktivnost.

Austrijski guverner Holzmann u uvodnom je izlaganju istaknuo da smo sada u fazi nezabilježene primjene nekonvencionalnih instrumenata monetarne politike zbog pandemije, čemu se ne nazire kraj. Trenutno stanje gospodarstva je takvo da je prerano za razgovor o strahu od inflacije i izlasku iz aktualnog načina vođenja monetarne politike. Međutim, moramo razgovarati o opasnostima dugog trajanja ovakvog stanja mimo hipotetičke buduće inflacije, koja nije jedina potencijalna opasnost. Vrebaju još četiri druge opasnosti:

Prijetnja fiskalne dominacije. Realna je opasnost da će omjeri javnog duga i BDP-a u ovoj krizi toliko narasti da će politička i instrumentalna neovisnost središnjih banaka oslabiti tako da se kamatne stope neće moći podići ili nekonvencionalni instrumenti isključiti, kada dođe vrijeme za to.

Pretjerano napuhavanje cijena imovina na financijskim tržištima. Monetarna ekspanzija u uvjetima recesije prijeti napuhavanjem cijena financijskih imovina (dionica, obveznica) jer svjež novac ostaje zatočen na financijskim tržištima koja se odvajaju od korporativne stvarnosti, čime se gubi alokacijska funkcija financijskih tržišta i sije sjeme buduće krize prema načelu „tko visoko leti, nisko pada“.

Učinci na raspodjelu. Oni su različiti i složeni, no najočitiji je učinak na rast vrijednosti štednje uložene u tržišne instrumente dok dohoci stagniraju ili padaju.

Učinci na sporiji rast produktivnosti. Obilje novca, najniže kamatne stope u povijesti i, ne zaboravimo, izdašni fiskalni poticaji, omogućavaju dulje preživljavanje poduzeća koja nemaju perspektivu; to usporava premještanje kapitala i rada u produktivnije djelatnosti i poduzeća.

Upitao sam Holzmanna kako bi rangirao ove opasnosti kada bi ih morao poredati od najopasnije do najmanje važne. Austrijski guverner imao je spreman odgovor: broj četiri.

Četiri opasnosti obilježile su čitav tijek rasprave u Rovinju. Vasle je prvi iskazao zabrinutost zbog činjenice da je omjer javnog duga i BDP-a u Sloveniji bio visok i prije pandemije (66%), što će se sada dramatično povećati. Softić je kazao da BiH ima manji problem ove vrste jer s omjerom javnog duga i BDP-a osjetno ispod 40% ima dovoljan fiskalni kapacitet, a deficit se financira uz pomoć međunarodnih financijskih institucija. Vujčić je podsjetio na uvođenje nekonvencionalnih instrumenata proljetos kada je HNB otvorila aukcije radi otkupa državnih obveznica što je uvelike olakšalo financiranje pandemijskog deficita. Upitao sam ga je li taj instrument monetarne intervencije i dalje na stolu nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam, a Vujčić je odgovorio da on sigurno ne bi želio ponovo aktivirati taj instrument, ali „instrument je na stolu“ ako to okolnosti budu zahtijevale.

Guvernerov odgovor tumačim kao poruku da izravan, definitivan otkup državnih obveznica nije nešto što bi HNB trebao raditi u gospodarski iole normalnim vremenima, ali takav vid intervencije nije isključen kada se tržišta „raspadnu“, a drugih realnih opcija nema te prijeti nagli skok obvezničkih prinosa. Zanimljivo pitanje iz publike uputio je prof. Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci: što je sada drugačije u odnosu na 2009. da se može koristiti taj instrument, a tada to nije bilo moguće? Vujčić je u odgovoru naglasio intenzitet i karakter krize, odnosno činjenicu da je ova kriza „uvezena“ izvan gospodarskog sustava, dok je prethodna imala žarište upravo u financijskom sustavu.

Šira publika često stječe dojam da se rasprave o monetarnoj politici vode odvojeno od rasprava o stanju u „realnom sektoru“. To očito nije bio slučaj ovaj put. Prije svega jer je Holzmannova intervencija o zabrinutosti zbog učinaka na dugoročan rast produktivnosti obilježila konferenciju. Na sličnom tragu našao se i drugi (on-line) gost konferencije, litavski guverner Vasiliauskas. Nekoliko puta u toku izlaganja istaknuo je da „monetarna politika nije jedina igra u gradu“ očito aludirajući na fiskalne i strukturne politike koje trebaju dati glavni odgovor na krizu. Vasiliauskas se usredotočio na takozvane makroprudencijalne mjere (otpuštanje kapitalnih zahtjeva u kriznim vremenima, smanjenje traženih pokrića vrijednostima kolaterala i sl.), koje mogu olakšati prijenos monetarne politike na tržište kredita i tako utjecati na gospodarski oporavak.

Rasprava o tržištima kredita obilježila je drugi dio konferencije. Sudionici su bili suglasni u tome da je kreditni odgovor na samom početku krize u cijeloj EU (pa tako i u Hrvatskoj) bio snažan, no nakon relaksacije u svibnju i lipnju postaje očito da su kreditni trendovi u pojedinim zemljama različiti. I u Hrvatskoj se vidi usporavanje.

Je li riječ o nedovoljnoj ponudi ili premaloj potražnji za kreditima? Rasprava u drugom dijelu, na bankarskom panelu, usredotočila se na ulogu kreditnih jamstvenih shema. To su sheme u kojima države putem garantnih fondova odnosno agencija preuzimaju dio rizika kredita kroz individualna ili portfeljna jamstva. Takve sheme se uvode uz nadu da će pobuditi kreditiranje, no u praksi se često ne iskorištavaju u punoj mjeri te je njihov krajnji učinak na gospodarski rast upitan. Analizu koju sam napravio za Hrvatsku udrugu banaka prikazat ću u odvojenom tekstu u toku sljedećega tjedna. Zasad možemo zabilježiti da je zajednički nazivnik u raspravi bila poruka da bi jamstvene sheme trebale biti fleksibilnije, no same po sebi neće biti dovoljne za ekonomski oporavak.

Mnoga poduzeća neće moći zdrava ući u sljedeći ciklus rasta. Trebat će, kao prvo, fleksibilan okvir za restrukturiranje (otud slijedi novi poziv za unaprjeđenje predstečajnih nagodbi i stečajnih procesa) i drugo, novi kapital. Bez ojačanih venture capital i private equity fondova i općenito tržišta kapitala, same banke ni uz pomoć jamstvenih shema neće moći osigurati dovoljna sredstva za oporavak mnogih poduzeća. Realno je za očekivati da će ova pitanja obilježiti 2021. godinu.

Na kraju, ne mogu se oteti dojmu da je ovo trenutak koji u velikoj mjeri podsjeća na jesen 2009., nakon Lehmana. Nebo se srušilo, rane su duboke, ali preživjeli smo. Nitko više ne sanja o „V-oporavku“ brzoga tipa. Desni krak V-a je položeniji, a neki pričaju o K-oporavku u kojem se sektori snažno odvajaju; dok se jedni (npr. ICT, građevinarstvo) kreću po sjeveroistočnom kraku K-a, drugi sektori idu po jugoistočnom kraku. Iako su takve metafore komunikacijski prijemčive, one su veoma neprecizne i nisu dobri prognostički alati. Prije bih rekao da će oporavak u nekim zemljama (kao u SAD-u nakon 2009.) biti razmjerno brz, nalik V-u, dok će oporavak u nekim drugim zemljama u jednom trenutku biti zakočen zbog strukturnih slabosti ili nesretnih okolnosti, kao što je bio slučaj u EU, a posebno u Grčkoj, Hrvatskoj i Italiji.

Hrvatska je kandidat za oba scenarija. S jedne strane, izdašan pristup sredstvima EU-a obećava brz oporavak. S druge strane, slabe institucije, slaba tržišta kapitala i političko-ekonomska struktura vlasti koja je čvrsto odlučila ne puštati uzde velikoga dijela gospodarstva (prije svega državnih poduzeća) upućuje na mogućnost da Hrvatska još jednom zaglavi u dugotrajnijoj recesiji.

Monetarna politika u konačnom raspletu neće biti presudan čimbenik.

Arhivanalitika

Tagovi: globalna kriza, koronakriza, Robert Holzmann, Boris Vujčić, Velimir Šonje, Boštjan Vasle, Sakib Softić, monetarna politika, kreditiranje
PROČITAJ I OVO
U Sloveniji krajem srpnja 21 posto manje nezaposlenih nego lani
TRŽIŠTE RADA
U Sloveniji krajem srpnja 21 posto manje nezaposlenih nego lani
LJUBLJANA - U Sloveniji je krajem srpnja bilo 70.655 nezaposlenih, što je za 21 posto manje nego u srpnju 2020. te 0,6 posto manje nego u lipnju ove godine, a nezaposlenost se i dalje smanjuje svugdje, osim na području Ptuja i Trbovlja, podaci su slovenskog zavoda za zapošljavanje objavljeni u srijedu.
Promet u EU maloprodaji u lipnju porastao 5,3 posto
MALOPRODAJA
Promet u EU maloprodaji u lipnju porastao 5,3 posto
ZAGREB - Promet u maloprodaji u Europskoj uniji (EU) u ovogodišnjem lipnju porastao je za 5,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, a Hrvatska je među članicama s najvišom stopom rasta, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Eurostata.
Dug Crne Gore 87,39 odsto BDP-a
DRZAVNI DUG
Dug Crne Gore 87,39 odsto BDP-a
PODGORICA - Ukupan državni dug Crne Gore iznosio je na kraju juna ove godine 3,66 milijardi evra ili 87,39 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Vlade Crne Gore.
Rekordan broj novih radnih mjesta u Austriji, ali i 344.000 nezaposlenih
NEZAPOSLENOST
Rekordan broj novih radnih mjesta u Austriji, ali i 344.000 nezaposlenih
BEČ - Nakon teškog razdoblja, uzrokovanog pandemijom, u Austriji je vidljiv pozitivan trend na tržištu rada, jer nezaposlenost pada, a broj radnih mjesta raste.
Broj zaposlenih u industriji na godišnjoj razini nije se mijenjao
TREND
Broj zaposlenih u industriji na godišnjoj razini nije se mijenjao
ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u lipnju ove godine pao je za 0,1 posto u odnosu na svibanj, dok je prema lipnju prošle godine zadržao istu razinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE