U istom smjeru djelovale su i cijene usluga, ali znatno skromnijim intenzitetom. Doprinos cijena hrane i industrijskih dobara nije se značajnije promijenio u odnosu na mjesec ranije. U prvih deset mjeseci, rast potrošačkih cijena iznosio je u prosjeku 4,5% na godišnjoj razini.
Rast potrošačkih cijena u prvih deset mjeseci u prosjeku 4,5% godišnje
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, uz mjesečni rast od 0,7%, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prošlogodišnji listopad više su za 4,9%, što je za 0,2 postotna boda više nego u rujnu. Na temelju dostupnih podataka, procjenjujemo da je temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, blago ubrzala, s 3,0% u rujnu na 3,1% u listopadu.
Očekivano, najznačajniji doprinos ukupnom ubrzanju generirale su više cijene Energije, koje su na mjesečnoj razini porasle za 1,2%, dok je godišnja stopa rasta ubrzala s 20,5% u rujnu na 20,7% u listopadu (rast doprinosa s 3,19 na 3,24 pb). U istom smjeru, ali znatno skromnijim doprinosom, djelovale su i cijene Usluga. Uz učinak baznog razdoblja, ovdje je rast blago usporio na godišnjoj razini s 7,6% na 7,5% (-0,1% mjesečno) te se doprinos smanjio na 1,91 pb. Cijene Hrane, pića i duhana porasle su na godišnjoj razini za 0,2%, dok je u odnosu na rujan zabilježen pad za 0,1%. Cijene Industrijskih neprehrambenih dobara bez energije su, u skladu s uobičajenim sezonskim obrascem, porasle za 2,2% na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini bile niže za 1,1% (-1,4% u rujnu). Detaljni podaci o indeksu potrošačkih cijena bit će objavljeni 16. studenog.
U prvih deset mjeseci inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosi u prosjeku 4,5%
S posljednjim podacima za listopad ostajemo pri prognozi prosječnog rasta potrošačkih cijena od 4,4% u ovoj godini i 2,9% u idućoj. I dalje dominiraju rizici zbog kojih bi stvarna ostvarenja mogla biti viša od prognoza. Stoga nastavlja vrijediti da u uvjetima pojačanih geopolitičkih napetosti i izražene volatilnosti na robnim i financijskim tržištima ne treba isključiti mogućnost naglih promjena inflacijskih izgleda i naknadnih revizija naših prognoza.
Ubrzanje inflacije i u europodručju, također na krilima viših cijena energije
Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) također potvrđuje da je rast cijena u Hrvatskoj i dalje snažniji u odnosu na prosjek europodručja. I prema ovom pokazatelju (koji uključuje i potrošnju stranih gostiju) inflatorni pritisci pojačani su u listopadu na godišnjoj razini, dok su odnosu na rujan (na mjesečnoj razini) bili više za 0,3%. HIPC je, naime, ubrzao s 4,3% u rujnu na 4,4% u listopadu. Istovremeno, inflacija u europodručju ubrzala je na godišnjoj razini s 3,8% na 4,0%, također predvođena energijom kod koje je porast u odnosu na prošlogodišnji listopad iznosio 20,8%.
