Ulaskom u europodručje, nacionalni statistički ured uskladio se s Eurostatom te je započeo s redovitom mjesečnom razmjenom podataka o prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena. Istovremeno će, na isti dan kada se objavljuje i Eurostatova procjena inflacije za europodručje, DZS objaviti i prvu procjenu nacionalnog indeksa potrošačkih cijena. Prema preliminarnim podacima objavljenim na početku veljače, potrošačke cijene u siječnju u prosjeku su bile više za 12,5% (12,7% IPC) u odnosu na siječanj 2022., dok su u odnosu na prosinac 2022. bile više za 0,2% (0,0% IPC).
Prema dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se tako našla u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u siječnju 2023., ispred Austrije (11,5%), a iza Slovačke (+14,9%). Prema prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, najsnažniji inflatorni pritisak na godišnjoj razini zabilježen je u Latviji (+21,6%), dok je najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju ostvaren u Španjolskoj (+5,8%).
Nakon što je krajem 2021. i u prvoj polovici 2022. najsnažniji doprinos rastu inflacije generiran od strane cijena energije, od druge polovice 2022. taj se doprinos, u skladu s popuštanjem cjenovnih pritisaka na tržištima energije, smanjivao. S druge strane, pad cijena poljoprivrednih sirovina na svjetskim robnim tržištima krajem godine nije se prelijevao na potrošačke cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj. Najveći doprinos rastu indeksa u 2022. došao je upravo od kategorije Hrane i bezalkoholnih pića (4,1 postotna boda odnosno 38,2%), a slijedile su kategorije Prijevoza (2,1pb ili 19,4%) i Stanovanja, voda, električna energija, plin i ostala goriva (1,7pb, 15,6%).
Zanimljivo je primijetiti da su upravo cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) tijekom 2022. porasle 15,6% ili 3,7pb više od prosjeka EU sugerirajući ne samo njihovu daljnju konvergenciju prema prosjeku EU već i premašivanje prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu. S druge strane, promatrano po skupinama proizvoda izgledno je da najnižu razinu usklađenosti imaju cijene energije koje su 2021. godine bile na 61% prosjeka EU, a tijekom prošle godine porasle su 19,2%, što je niže za 16,1pb u odnosu na prosječni rast u EU. Ostaje za vidjeti hoće li Vlada nastaviti ograničavati rast cijena energije i nakon 1. travnja 2023. ili će dopustiti usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima. Ne treba zanemariti ni ostale vladine mjere zamrzavanja određenih proizvoda do kraja ožujka ove godine.
Iako ne očekujemo pad cijena hrane u potrošačkoj košarici, njihov doprinos općoj stopi inflacije nakon prvog tromjesečja trebao bi se iz mjeseca u mjesec smanjivati. Što se tiče opće inflacije, na razini 2023. očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od preko 7,5%, a inflatorni pritisci vjerojatno će se tijekom godine smanjivati. Ipak, prognoze inflacije i dalje su izložene raznim negativnim rizicima, a snažan mjesečni rast u europodručju na početku 2023. poziva na oprez. Upravo je i članica Upravnog vijeća ESB-a, I. Schnabel, nedavno upozorila da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati ustrajnijim nego što se to očekuje na tržištima.
