Cijene nafte rastu, središnje banke morat će obuzdati inflaciju

Cijene sirove nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su SAD i Izrael tijekom vikenda pokrenuli napade na Iran, ubivši iranskog vrhovnog vođu Alija Hosseinija Hamneija. Teheran je odgovorio raketnim napadima usmjerenim na više zemalja Perzijskog zaljeva.

Opasan rast cijena energenata

Promet tankera kroz Hormuški tjesnac, najkritičniju svjetsku prometnu točku za pošiljke nafte, efektivno je zastao jer je prijetnja napada iz Irana odvratila brodove od prolaska tim plovnim putem.

Cijene sirove nafte Brent nastavile su četiri dana rasta, porastao je u srijedu za 1,6% na 82,76 dolara po barelu, lebdeći blizu najviše razine od siječnja 2025. Cijene američke sirove nafte West Texas Intermediate također su porasle treći dan zaredom na 75,48 dolara.

Više cijene energije u konačnici bi se prenijele na potrošačke i proizvođačke cijene, posebno za gospodarstva koja uvelike ovise o uvozu nafte s Bliskog istoka, zbog čega bi središnje banke morale ponovno procijeniti putanju svojih kamatnih stopa.

„Tekući sukob s Iranom učvršćuje argumente za mnoge središnje banke da zasad drže kamatne stope stabilnima“, rekao je tim ekonomista Nomure u bilješci u nedjelju.

Središnje banke u pripravnosti

Kako pojačane napetosti opterećuju gospodarsku aktivnost, kreatori politika žongliraju s delikatnim zadatkom balansiranja inflacijskog rizika s usporavanjem rasta.

Europska središnja banka uhvaćena je u onome što ekonomisti ING-a nazivaju „pravom dilemom“, jer bi naftni šok mogao potaknuti već ionako ljepljivu inflaciju, dok bi njezini izgledi za rast slabili pod pritiskom viših američkih tarifa. Dodali su da bi „gospodarstvo eurozone moralo pokazati jasnu otpornost da bi došlo do povećanja kamatnih stopa“.

Europa uvozi gotovo svu svoju naftu i značajan udio ukapljenog prirodnog plina, što povećava rizik od dvostrukog energetskog i trgovinskog šoka, rekla je banka.

Član vijeća ESB-a Pierre Wunsch rekao je ovog tjedna da će dužnosnici izbjegavati brzoplete reakcije na bilo kakve promjene cijena energije. „Ako to potraje dulje, ako je porast cijena energije veći, onda ćemo morati pokrenuti naše modele i vidjeti što će se dogoditi“, rekao je Wunsch.

Inflacijski pritisci

Bivša ministrica financija Janet Yellen izjavila je da bi sukob mogao utjecati na američki gospodarski rast i potaknuti inflacijske pritiske, sprječavajući Federalne rezerve da smanje kamatne stope.

„Nedavna situacija s Iranom stavlja Fed u još veću pripravnost, još više nevoljan za smanjenje kamatnih stopa nego što je bio prije nego što se ovo dogodilo“, rekla je Yellen u ponedjeljak.

Inflacija u SAD-u iznosila je 2,4% u siječnju, iznad cilja FED-a od 2%. Yellen je upozorila da bi tarife predsjednika Donalda Trumpa mogle potaknuti godišnju inflaciju na najmanje 3%.

Najnovije zaoštravanje dolazi nakon Trumpove anekcije Venezuele bogate naftom ranije ove godine i njegove prijetnje preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, još jednom strateški značajnom rezervom energije.

Brent sirova nafta porasla je za 36% do sada ove godine, prema podacima LSEG-a, dok su WTI terminski ugovori bili 32% skuplji od srijede.

Globalno energetsko tržište suočava se s najgorim mogućim scenarijem, pri čemu bi dugotrajni poremećaji u tjesnacu potencijalno mogli potaknuti cijene nafte Brent iznad 100 dolara po barelu, a cijene europskog prirodnog plina premašiti 60 eura (70,17 dolara) po megavat-satu, prema Bank of America.