Ćorić: Vlada neće biti zadovoljna dok inflacija ne padne na oko dva posto |
| Objavljeno: 02.06.2026 / 18:49 |
| Autor: SEEbiz |
|
ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj u svibnju je usporila na 5.2 posto, nakon 5.8 posto u travnju, objavio je Državni zavod za statistiku. |
|
Ministar financija Tomislav Ćorić ocijenio je da je riječ o ohrabrujućem trendu, ali je upozorio da nema razloga za nova poskupljenja zbog mjera koje će stupiti na snagu tek početkom 2027. godine. "Vjerujemo da ćemo već sljedeći mjesec, i u kontekstu antiinflacijskih mjera vlade, vidjeti daljnje usporavanje inflacije", rekao je Ćorić, prenosi HRT. Prema njegovim riječima, energenti i dalje najviše pridonose rastu cijena. "Segment cijena energenata je najznačajniji, 146.9 posto u odnosu na prošlu godinu. Imamo lagano usporavanje u odnosu na travanj, ali još uvijek izuzetno visoku stopu rasta", rekao je. Vlada očekuje daljnji pad inflacije "Ono što nas i dalje sve tišti jest eskalacija sukoba na Bliskom istoku, o kojem ovisi ukupna stopa inflacije", rekao je. Istaknuo je da rast cijena usluga usporava, da su cijene hrane i pića rasle sporije nego lani, dok industrijski proizvodi bilježe pad cijena.
"Svatko tko u ovom trenutku zagovara povećanje cijena zbog antiinflacijskih mjera, dovodi sve u zabludu. To jednostavno nije točno i ničim nije utemeljeno", poručio je. Dodao je da će mjere stupiti na snagu tek 1. siječnja 2027. godine. "Onaj koji u ovom trenutku objašnjava javnosti da njegova cijena treba rasti zato što je netko nešto najavio za sljedeću godinu, samo stvara alibi za daljnje potpuno neopravdano povećanje cijena", rekao je Ćorić. Turističke cijene pod povećalom Govoreći o turističkoj sezoni, ministar je naglasio da će upravo cijene usluga imati važnu ulogu u tome kako domaći i strani gosti doživljavaju Hrvatsku. "O razini cijena ovisit će ne samo uspjeh ovogodišnje, nego i budućih turističkih sezona", poručio je. Dodao je da vlada neće biti zadovoljna dok inflacija ne padne na oko dva posto. "Idemo dalje dok to ne dođe do zadovoljavajućih razina, oko dva posto", rekao je. Osvrnuo se i na paušalce "Paušalci, posebno oni u višim razredima, i dalje imaju jedan od najpovoljnijih poreznih tretmana u Europskoj uniji. Više su nego dvostruko manje oporezivani od fizičkih osoba koje u Hrvatskoj žive od nesamostalnog rada", rekao je. Dodao je da se nove odredbe o turističkom paušalu odnose samo na 93 od ukupno 555 gradova i općina u Hrvatskoj. Poruka Milanovićevu savjetniku "Jedenje diplome mu sigurno nije potrebno jer sam siguran da je na konferenciji u Dubrovniku na kojoj je izrekao ovo dobro jeo i pio", rekao je Ćorić. |
|
|
| Tagovi: #tomislav ćorić, #inflacija, #velibor mačkić |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |