GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Digitalizacija hrvatske ekonomije jedan od važnijih odgovora na krizu

Digitalizacija hrvatske ekonomije jedan od važnijih odgovora na krizu
KAKO DALJE?
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.09.2020 / 08:53
Autor: SEEbiz / Novi list
OPATIJA - Hrvatski bankarski sustav jedan je od najjačih na svijetu, moglo se čuti na konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji. Rekao je to Damir Odak, inače bivši viceguverner HNB-a, koji je moderirao panel »Poslije izolacije – kako i kuda dalje«, na kojem su sudjelovali predsjednici uprava najvećih banaka u Hrvatskoj.

– Ono što se desilo početkom godine je šok, našli smo se u situaciji koju nismo poznavali, niti u cijelosti razumjeli. Reakcija je bila snažna i sad smo suočeni s posljedicama, kazao je Odak.

S polugom od 14 posto i kapitalnom adekvatnosti od 23 posto zaista se, veli, ne može reći da sektor pokazuje slabosti ili da postoji dvojba u njegovu izdržljivost.

– Za ilustraciju, da bi se dovela u pitanje solventnost na razini sustava, bilo bi potrebno da 60 posto svih kredita građana i poduzeća postane nenaplativo te da gubitak bude oko 50 posto dobiti, što se nikad nikome na razini sustava nije dogodilo. Postoje li, međutim, ipak slabe točke? Nadalje, hrvatski bankarski sustav većinom je u inozemnom vlasništvu, a znamo da su pokazatelji stabilnosti na razini EU-a bitno drukčiji nego kod nas. Je li moguć uvoz krize? S padom BDP-a od 10 posto i deficitom od 7 posto, dolazimo na preko 90 posto javnog duga u BDP-u. To je visoko, ali nije alarmantno, pogotovo ako se brzo uspostavi rast, čime će se i javni dug brzo vratiti u prihvatljive razine. No, uvijek postoje rizici hoće li se taj rast ostvariti. Pitanje je stoga realnog sektora – kakav je uistinu utjecaj ovog šoka i je li realni sektor bankabilan, može li dobiti sredstva za oporavak. Naposljetku, sprječava li se pogoršanje uistinu mehanizmima kojima smo i počeli stvari rješavati, a to je praviti se da ništa ne događa, dugove sad ne treba plaćati i hajmo čekati i vidjeti što će biti, ili treba nekim drugim načinom, te kada promijeniti pristup, opisao je Odak u uvodnom izlaganju. Kazao je da su ukupne cifre EU-sredstava koja su nam na raspolaganju impresivne, što bi trebalo pomoći.

– Međutim, još nisam vidio nikakve jasne scenarije, nisam razumio na koji način će se ta sredstva uliti u zemlju, koji će biti mehanizmi kojima će se motivirati rast gospodarstva. S druge strane, najjači udar ove krize bit će u ovoj i u prvoj polovici iduće godine, a priljev tih sredstava će tek tamo od 2023. biti jak, pa je pitanje koliko će nam sada pomoći riješiti problem, rekao je Odak, piše Novi list.

Poslovni bankari su govorili kako su organizirali poslovanje za vrijeme lockdowna, sigurnosnim mjerama, jačanju digitalnih kanala, ali i o tome da ovo može biti prilika, te da se treba usredotočiti na budućnost i oporavak, uz moguću promjenu strukture ekonomije. Krediti, moglo se čuti, unatoč situaciji, nisu posustali, gotovina na računima još i porasla. Isticali su visoku kapitaliziranost i visoku likvidnost sustava.

Zanimljivo izlaganje imao je predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy koji je govorio o utjecaju lockdowna na ekonomije u drugom kvartalu. Švedska koja nije imala lockdown ima bolje rezultate, ali unutar EU-a ipak nije bila najbolja, već su to Litva i Finska, unatoč tome što je npr. Litva imala najveći lockdown.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić koji je također sudjelovao na panelu rekao je da EU-sredstva mogu naravno pomoći, pa i da ljepše živimo, no na dugi rok mogu pomoći samo reforme. Osvrnuo se na digitalizaciju, koju je kriza pogurala, no dok su, primjerice, hrvatski građani vrlo aktivni u korištenju digitalnih usluga za organizaciju prijevoza, taxi, autobus, kupovinu karata, kad su bankarske usluge u pitanju, to je manje slučaj. Ljudi se sad ipak sve više uče koristiti digitalne kanale plaćanja i to treba razvijati, kaže Šošić.

– Naš zaključak je da sam lockdown ne može dati sve odgovore za pad BDP-a. Kad pričamo o potrošnji, u nordijskim zemljama pomaže taj »social safety net«. Te zemlje imaju i manji udio turizma u svom BDP-u. S druge strane, ljudi u Italiji i Španjolskoj su primjerice bili oprezniji što se tiče potrošnje. Najvažnije su struktura, te stupanj digitalizacije ekonomije. S aspekta strukture, države s većim udjelom turizma i tradicionalnih industrija su prošle puno gore. I naravno, digitalizacija je omogućila puno fleksibilniji odgovor na izazove lockdowna. Kada smo gledali strukturu industrija iz kojih su nam došli zahtjevi za moratorij, opet je većina došla iz tradicionalnih industrija. Kratkoročno, za očekivati je da će te industrije i dalje tražiti pomoć, banke će pomoći, ali ne mogu same riješiti problem – svi akteri moraju zajedno. Stoga bi bilo dobro da novi program od strane HBOR-a zaživi, rekao je Békeffy.

Dugoročno pak, kaže, moramo se okrenuti digitalizaciji te promovirati Hrvatsku kao digitalnu zemlju. Istovremeno je izuzetno važno brzo iskoristiti fondove EU-a i Next Generation, zaključio je.

Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić kaže da pad BDP-a od 15,1 posto ne shvaćaju dramatično jer je na prosjeku EU-a.

– Za 2021. je važno vidjeti kakav će biti smjer Vladinih mjera – hoće li opet biti za očuvanje radnih mjesta ili bi se fokus mogao prebaciti na poticanje inovacija, kreiranje novih radnih mjesta i rast produktivnosti, kazao je Lucić, koji je naglasio važnost reformi. Najbolnije točke naše gospodarske strukture su inovacije, odnosno sposobnost tvrtki da uvedu nove procese, proizvode, tehnologije, da brzo uđu i izađu s tržišta. Tu je i istraživanje i razvoj, koje treba unaprijediti, te neovisnost pravosuđa, po čemu smo na začelju s usporedivim zemljama. Nadajmo se da će u novoj nacionalnoj strategiji biti fokus na poticanju privatnih investicija, pomaganju visokotehnološkim industrijama, procesu digitalizacije, kaže Lucić.

Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck rekao je da nema nikakve kočnice kod kreditiranja ni za građane ni za poduzeća. Volumen kredita odobrenih poduzećima je isti kao i lani u ovo doba. I potražnja građana se oporavila. Misli da će iduće godine biti već dosta bolje. Npr. u Njemačkoj se očekuje da će ekonomski sentiment do kraja godine biti kao prije Covida. Ako se tamo situacija oporavi, to je dobar znak i za nas. I uvođenje eura će pomoći oporavku, procjenjuje Schoefboeck.

Predsjednica Uprave Raiffeisen banke Liana Keserić kaže da nam je svima jasno da smo kao ekonomija puno ranjiviji od drugih jer smo pretjerano ovisno o turizmu. Ključno je, kaže, okrenuti se poduzetničkom »mindsetu«, pojedinačnim projektima jer samo sumom malih inovativnih projekata i radom na njima možemo napraviti razliku. Postavila je i znakovito pitanje je li ožujak samo bio bljesak ili neki novi modus operandi.

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Romeo Collina kaže da je banka snažno kapitalizirana, te visoko likvidna. Kazao je da je od početka jasno da moratoriji nisu odgovor, da sami po sebi ne rješavaju problem, već su jednostavno mogućnost da se kupi vrijeme, da se da prilika poduzećima da se snađu u novoj situaciji. Spomenuo je postojeću neizvjesnost, uslijed koje ljudi ne troše. Novce stavljaju u banku, što je pozitivno jer vjeruju bankama, ali i znakovito. Banke, kazao je, ovaj put nisu problem, nego dio rješenja.

Predsjednik Uprave Addiko banke Mario Žižek rekao je da su, što se tiče novca iz EU fondova, to veliki postotci u odnosu na naš BDP. Posve je nerealno, kaže, očekivati da će doći deset milijardi u 2021., ali i 2 do 3 milijarde na godišnjoj razini za sustav kao što je naš čini ogromnu razliku. To ćemo moći ako se budemo dobro organizirali, što nažalost posljednjih godina nije bio slučaj, jer smo mislim bili najgori u povlačenju EU-sredstava. Ne bismo trebali to ponoviti, kaže Žižek. Nedovoljno se, veli, koriste i garancijske sheme koje su nam raspolaganju u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina kazao je da hrvatski bankarski sustav ima kapacitet nošenja s krizom, kao i za sudjelovanje u oporavku, po pitanju kojeg je čvrsti optimist, da ćemo u 2021. ostvariti zdrave stope rasta.

Tagovi: digitalizacija hrvatske ekonomije, Romeo Collina, Mario Žižek, Dinko Lucić, Dinko Odak, Vedran Šošić, Hrvatska narodna banka, Hrvatsko novčarsko tržište, Balasz Bekeffy, Liana Keserić
PROČITAJ I OVO
Šestović: Srpski BDP ove godine pada 3%
SVETSKA BANKA
Šestović: Srpski BDP ove godine pada 3%
BEOGRAD - Globalna projekcija govori da će pad svetske ekonomije u ovoj godini biti oko 4 odsto, u Evropskoj Uniji preko 8 procenata, u regionu Zapadnog Balkana očekuje da će pad biti oko 4,8 odsto, a u Srbiji 3 odsto.
Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.
PRORAČUN
Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.
BRUXELLES - Hrvatska je uz još 16 zemalja Europske unije (EU) u 2019. bilježila višak u proračunu, ali je javni dug bio iznad gornje propisane granice od 60 posto BDP-a, pokazala je u četvrtak druga procjena Eurostata.
Svjetska banka: Pandemija snažno ekonomski pogađa zapadni Balkan
POSLJEDICE
Svjetska banka: Pandemija snažno ekonomski pogađa zapadni Balkan
WASHINGTON - Države zapadnog Balkana će u 2020. zbog pandemije prouzročene koronavirusom doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u najnovijoj analizi Svjetske banke (WB).
Zemlje EU-a znatno povećale zaduživanje u drugom tromjesečju
DUG
Zemlje EU-a znatno povećale zaduživanje u drugom tromjesečju
BRUXELLES - Javni dug u Europskoj uniji i eurozoni snažno je porastao u drugom tromjesečju zbog pojačanih potreba zemalja za financiranjem kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.
Plenković: Do kraja godine ukupno 7,5 milijardi kuna za plaće
PLAĆE
Plenković: Do kraja godine ukupno 7,5 milijardi kuna za plaće
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici vlade da će ukupna državna izdvajanja za plaće radnika u privatnom sektoru do kraja godine dosegnuti 7,5 milijardi kuna.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE