Domaća potražnja ostaje glavni zalog pozitivnog ritma hrvatske ekonomije

Godišnja stopa rasta od 1,7% najskromnija je od 2015. godine, ako izuzmemo pad tijekom 2020. i pandemije. Usporavanje zrcali skromniji rast prijašnjih perjanica BDP-a, osobne potrošnje i investicija. Istovremeno, u skladu s i dalje solidnom domaćom potražnjom i kretanjima u okruženju, neto inozemna potražnja zasad ne uspijeva uzeti zamah. Ipak, kratkoročni izgledi ostaju povoljni, a domaća potražnja nastavit će biti oslonac još uvijek solidnog rasta. Vanjska neizvjesnost i dalje predstavlja najznačajniji rizik koji bi mogao usporavati dinamiku realnog rasta.

Usporavanje u drugom kvartalu

U skladu s očekivanjima, gospodarska aktivnost usporila je u razdoblju travanj-lipanj u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na prethodno tromjesečje, ostvaren je nešto snažniji rast.

Naime, prema prvoj procjeni kretanja BDP-a, koju je danas objavio Državni zavod za statistiku, gospodarska aktivnost je, prema sezonski prilagođenim podacima, porasla za 0,4% odnosu na prethodno tromjesečje (nakon blagog pada od 0,1% u razdoblju siječanj-ožujak 2026.) i porasla za 1,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (nakon zabilježenih 2,3% u prvom tromjesečju 2026.).

Prema originalnim (izvornim) podacima, realni BDP usporio je na godišnjoj razini s 2,2% na 1,7%.

Ovakva kretanja dobro su se zrcalila u trendovima ključnih kratkoročnih pokazatelja.

Nakon gotovo stagnacije u razdoblju siječanj-ožujak, trgovina na malo zabilježila je blagi pad u drugom tromjesečju u odnosu na prethodno (-0,7%) i usporavanje na godišnjoj razini (s 3,1% na 0,9%). Kako je maloprodaja dobar indikator osobne potrošnje, nije iznenađujuće da je godišnji rast ove važne sastavnice BDP-a usporio s 2,6% na skromnih 0,5%, najmanje od 2015. ako ne uzmemo u obzir pandemiju i ekonomsko zatvaranje u 2020. Uz to, realni rast pod utjecajem je još uvijek razmjerno visokih inflatornih pritisaka prisutnih u drugom ovogodišnjem tromjesečju.

Istovremeno je rast bruto investicija u fiksni kapital također nastavio usporavati, s 2,5% u prvom na 1,7% u drugom tromjesečju, najskromnije od 2021. Skroman porast tijekom ove godine u skladu je i s kretanjima u građevinarstvu, gdje je vidljivo (očekivano) usporavanje u odnosu na prethodne godine snažnog rasta.

Izvoz roba i usluga ostvario je solidan rast od 3,0% na godišnjoj razini, potaknut prvenstveno snažnijim izvozom roba (+5,2%, nakon -2,3% u prvom tromjesečju), dok je izvoz usluga usporio s 2,6% na 1,0%, u skladu s turističkim kretanjima u tom razdoblju. Međutim, to nije bilo dovoljno za pozitivan doprinos neto inozemne potražnje. Naime, na krilima ubrzanja rasta uvoza usluga (s 4,8% na 7,8%), ali i snažnijeg uvoza roba (s -1,1% na 2,5%), ukupan uvoz roba i usluga porastao je za 3,4% na godišnjoj razini (nakon -0,3% u prvom tromjesečju). Uvoz usluga zrcali i povećanje kupovne moći prosječnog kućanstva prethodnog razdoblja koji utječe na porast putovanja hrvatskih rezidenata u inozemstvo.

Rast potrošnje

Naposljetku, rast državne potrošnje ubrzao je na godišnjoj razini s 0,7% u prvom na 2,0% u drugom tromjesečju.

U prvih šest mjeseci, rast realnog BDP-a iznosio je u prosjeku 1,9%. Takav rezultat zasad je dobro usklađen s našom projekcijom rasta od 2,1% za ovu godinu.

Promatrano sa strane ponude, bruto dodana vrijednost porasla je u prvom tromjesečju 2026. po realnoj stopi od 1,6%, također nešto skromnijoj nego tromjesečje ranije (2,1%). Najveći doprinos rastu njene realne vrijednosti generiran je od skupine Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, kao i u prvom tromjesečju. Ohrabruje rast Informacija i komunikacija peto tromjesečje zaredom, gdje je ujedno ostvaren i najsnažniji porast BDV-a (5,1%). U skladu sa trendovima u fizičkom obujmu industrijske proizvodnje, zabilježeno je i usporavanje BDV-a kod Prerađivačke industrije (s 1,1% na 0,0%). Također u skladu s očekivanjima, nešto intenzivniji rast BDV-a bilježi Građevinarstvo (ubrzanje s 2,8% na 3,1% godišnje). Sve ostale sastavnice BDV-a također su zabilježile pozitivne godišnje promjene, izuzev Industrije (-0,5%) te Stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (-0,6%). U prvih šest mjeseci, rast realnog BDV-a iznosio je u prosjeku 1,8%.

Kratkoročni izgledi gospodarskog rasta ostaju pozitivni

Unatoč nešto skromnijoj dinamici gospodarskog rasta, smatramo da bi u drugoj polovici godine gospodarstvo moglo blago ubrzati: rani pokazatelji u turizmu ukazuju na pozitivne trendove na početku središnjeg dijela turističke sezone, podaci o fiskaliziranim računima upućuju na solidnu potrošnju tijekom srpnja i kolovoza, a pouzdanje potrošača jača i ostaje dosljedno iznad dugoročnog prosjeka, potaknuto rekordno niskom stopom nezaposlenosti i nastavkom solidnog (realnog) rasta plaća (u prvih šest mjeseci realan rast prosječnih neto plaća iznosio 3% unatoč jačanju inflatornih pritisaka). Uz to, stalni priljevi sredstava iz EU-a ostaju važni za održavanje investicijske aktivnosti. Osim sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), očekuje se da će isplate devete i desete tranše Mehanizma za oporavak i otpornost osigurati financiranje javnih projekata i time nastaviti podržavati građevinsku aktivnost u kojoj se ipak može primijetiti (očekivano) usporavanje rasta u odnosu na prethodne snažne godine.

Stoga ostajemo optimistični u pogledu kratkoročnih ekonomskih izgleda. Kao glavni rizik naše projekcije i dalje vidimo povišenu neizvjesnost u vanjskom okruženju gdje se svaki veći vanjski šok neminovno brzo prelijeva na naše malo i otvoreno gospodarstvo. U skladu s navedenim, glavni stup stabilnosti i ove godine ostaje domaća potražnja premda je ista, u skladu s očekivanjima, umjerenija nego prethodnih godina.