To su vrijednosni papiri koje uglavnom kupuju domaći institucionalni ulagači i na njih su kamate gotovo zanemarive. Kod posljednjeg izdanja trezoraca, koje je realizirano početkom veljače, kupci su ostvarili “mršavu” zaradu od samo 0,03 posto kamate godišnje. Bankarski sustav pliva u novcu te njegov trenutačni višak, koji drži u središnjoj banci, iznosi oko 60 milijardi kuna. Novca imaju i fondovi, tako da će država određivati dinamiku i iznos zaduženja ovisno o tekućim financijskim potrebama. Osim starih dugova koje treba refinancirati, država bi ove godine trebala stvoriti i oko 12 milijardi kuna novog duga. Ovogodišnji bi manjak u proračunu trebao iznositi oko 3 posto BDP-a, piše Večernji list.
Na naplatu stižu dvije veće obveznice, prva inozemna, nominirana u dolarima, od 1,6 milijardi dolara, već u ožujku. Pripreme za njezino refinanciranje već su počele i sudeći prema stanju na svjetskom tržištu novca, taj bi se dug, ovisno o ročnosti, mogao refinancirati ispod jedan posto.
– Uvjeti financiranja su i dalje iznimno povoljni, potrebe države i dalje se mogu vrlo povoljno zadovoljiti – prokomentirao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.
Ukupan iznos javnog duga trebao bi lagano padati mjereno udjelom u BDP-u prema 84 posto BDP-a, nakon osjetnog povećanja u prošloj godini sa 73% na 86 posto BDP-a s kraja 2020. Javni je dug nabildalo 30 milijardi kuna novog proračunskog manjka koji je iza sebe ostavila COVID kriza i globalna pandemija. Očekuje se da će do kraja ove godine javni dug narasti na oko 330 milijardi kuna (2019. iznosio je 292 milijarde kuna), a cijena kamata koja se za njega izdvaja mogla bi iznositi oko 2 posto BDP-a, odnosno oko osam milijardi kuna.
Globalni odgovor na pandemiju bio je dodatno tiskanje novca, što je zadržalo kamatne stope na povijesno nezabilježenim niskim razinama, pa se i Hrvatska našla u poziciji da prijašnja skupa zaduženja povoljnije refinancira. Kamata na dolarsku obveznicu koja u ožujku stiže na naplatu bila je 6,375 posto. Indirektno se taj pad kamata prelijeva i na ostale korisnike kredita, a ne samo na državu, no ipak sporije nego što bi to htjeli i tvrtke i građani. Tako analitičari Privredne banke Zagreb navode da je prosječna kamatna stopa na nove kredite tvrtkama u 2020. godini na godišnjoj razini smanjena za 0,2 postotna boda, na 3,2% kod kredita malim poduzećima (do 2 mil. kn), povišena za 0,1 postotni bod, na 2,4% u slučaju kredita srednje velikim poduzećima (2 do 7,5 mil. kn), dok je na kredite velikim poduzećima (iznad 7,5 mil. kn) stagnirala na 1,8%.
Objašnjavaju da su visinu prosječne kamatne stope na kredite poduzećima u 2020. bitno odredila kretanja u drugom kvartalu, kad je zbog pandemije plasirano više kredita za likvidnost i refinancirani su krediti po višim kamatnim stopama. Statistika HNB-a o kamatnim stopama na prvi put ugovorene kredite poduzećima pokazuje da su potkraj 2020. kamatne stope bile niže ili jednake razini s početka godine, osim kod kunskih kredita za obrtna sredstva koji bilježe povećanje kamatne stope.
Prosječna je kamatna stopa na novoodobrene kredite kućanstvima u 2020. zabilježila godišnji pad od 0,1 postotni bod, na 2,9% na stambene, odnosno od 0,4 postotna boda, na 5,6% na ostale kredite (pretežno gotovinski krediti). Posebno snažan pad ostvaren je na prvi put ugovorene stambene kredite gdje se u posljednjem tromjesečju zahvaljujući programu subvencija kamata spustila na 2,4%. Ovo nije razdoblje u kojemu štediše mogu računati na neku značajniju zaradu na kamatama. Kamatna stopa na novooročene depozite privatnog sektora u 2020. nastavlja višegodišnji silazni trend te je u prosjeku srezana za 0,1-0,2 postotna boda na godišnjoj razini na kunska oročenja (na 0,2% za kućanstva i 0,1% za poduzeća), dok je kod eurskih oročenja spuštena za manje od 0,1 postotni bod (na 0,1% za kućanstava i poduzeća).
