GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Država kriva za rast bruto inozemnog duga

Država kriva za rast bruto inozemnog duga
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.05.2021 / 22:30
Autor: RBA analize
ANALIZA - Tijekom 2020. dinamika pada bruto inozemnog duga značajno je usporila u odnosu na godine ranije, najvećim dijelom kao rezultat smanjivanja inozemnih dužničkih obveza prvenstveno ostalih domaćih sektora (poduzeća) koji su u uvjetima pandemije zaustavljali investicije odnosno nova zaduživanja dok je država pogoršala svoju inozemnu poziciju.

Uz gotovo stagnaciju u apsolutnom iznosu, na kraju 2020. relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti povećao na 82,7% BDP-a (+7,3pb u odnosu na kraj 2019.) kao rezultat gospodarskog pada odnosno pada nominalnog BDP-a.

Središnja banka objavila je podatke za siječanj prema kojima je bruto inozemni dug bio na mjesečnoj razini viši za 2,2%, a na godišnjoj za 0,7%, te je na kraju siječnja iznosio 41,5 mlrd. eura. Pri tome je svoju inozemnu zaduženost povećala opća država (+13% na godišnjoj razini) dok su središnja banka, druge monetarne financijske institucije i ostali domaći sektori (poduzeća) zabilježili smanjenje inozemnog duga koje u segmentu poduzeća traje kontinuirano od listopada 2019.

Ministarstvo financija na samom početku ožujka na međunarodnom tržištu kapitala izdalo 2 mlrd. eura kroz dvije tranše euroobveznica. Izdano je 1 mlrd. eura euroobveznica dospijeća 2033. i 1 mlrd. eura dvadesetogodišnjih vrijednosnica čime je krivulja prinosa hrvatskih euroobveznica produljena do 2041. što je najdulji rok u povijesti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. Obzirom da je krajem ožujka na dospijeću bilo 1,5 mlrd dolara eurobveznica izdanih 2011. veći iznos izdanja od onog na dospijeću utjecat će povećanje komponente ino duga.

U ovoj godini, očekivani gospodarski oporavak trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora. Pri tome očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja.

Tagovi: inozemni dug, vanjski dug, Hrvatska narodna banka, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Inflacija raste i u Hrvatskoj, ali samo privremeno
CIJENE
Inflacija raste i u Hrvatskoj, ali samo privremeno
ANALIZA - Prema najnovijim podacima DZS-a, godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena zabilježila je u svibnju nastavak pozitivnih stopa rasta.
Hrvatska i dalje stagnira na ljestvici globalne konkurentnosti
KONKURENTNOST
Hrvatska i dalje stagnira na ljestvici globalne konkurentnosti
ZAGREB - Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću nalazi na 59. mjestu od ukupno 64 svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu.
Crnogorski BDP u prvom kvartalu potonuo 6,4%
OŠTAR PAD
Crnogorski BDP u prvom kvartalu potonuo 6,4%
PODGORICA - Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore pao je u prvom kvartalu 6,4 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Dio radnika nije dobio povrat poreza, čekaju da tvrtke plate obveze državi
POREZ
Dio radnika nije dobio povrat poreza, čekaju da tvrtke plate obveze državi
ZAGREB - Ove je godine Porezna uprava izdala oko 675.000 rješenja i obavijesti o porezu na dohodak za 2021. godinu, prema kojima su građani ostvarili pravo na povrat poreza u iznosu od 1,76 milijardi kuna.
Vučić: Ove godine očekujem rast od čak 7%
OBEĆANJA
Vučić: Ove godine očekujem rast od čak 7%
BEOGRAD - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je večeras da su u prvih pet meseci strane direktne investicije iznosile milijardu i 413 miliona evra, što je za 12,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE