Država kriva za rast bruto inozemnog duga

Uz gotovo stagnaciju u apsolutnom iznosu, na kraju 2020. relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti povećao na 82,7% BDP-a (+7,3pb u odnosu na kraj 2019.) kao rezultat gospodarskog pada odnosno pada nominalnog BDP-a.

Središnja banka objavila je podatke za siječanj prema kojima je bruto inozemni dug bio na mjesečnoj razini viši za 2,2%, a na godišnjoj za 0,7%, te je na kraju siječnja iznosio 41,5 mlrd. eura. Pri tome je svoju inozemnu zaduženost povećala opća država (+13% na godišnjoj razini) dok su središnja banka, druge monetarne financijske institucije i ostali domaći sektori (poduzeća) zabilježili smanjenje inozemnog duga koje u segmentu poduzeća traje kontinuirano od listopada 2019.

Ministarstvo financija na samom početku ožujka na međunarodnom tržištu kapitala izdalo 2 mlrd. eura kroz dvije tranše euroobveznica. Izdano je 1 mlrd. eura euroobveznica dospijeća 2033. i 1 mlrd. eura dvadesetogodišnjih vrijednosnica čime je krivulja prinosa hrvatskih euroobveznica produljena do 2041. što je najdulji rok u povijesti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. Obzirom da je krajem ožujka na dospijeću bilo 1,5 mlrd dolara eurobveznica izdanih 2011. veći iznos izdanja od onog na dospijeću utjecat će povećanje komponente ino duga.

U ovoj godini, očekivani gospodarski oporavak trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora. Pri tome očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja.